Što je Intrastat
INTRASTAT je sustav za prikupljanje statističkih podataka o robnoj razmjeni između država članica EU-a.
Statistički podaci se prikupljaju mjesečno putem INTRASTAT izvještaja, neposredno od izvještajnih jedinica.
Metodologija sustava INTRASTAT u Republici Hrvatskoj je usklađena s metodološkim smjernicama i preporukama Eurostata.
Usluge (osim usluge oplemenjivanja) nisu predmet statistike robne razmjene unutar EU-a, stoga se usluge (osim usluge oplemenjivanja) ne prijavljuju u INTRASTAT sustav.
Tko ima obvezu izvještavanja za Intrastat
Da bi određeni poslovni subjekt postao obveznik podnošenja INTRASTAT izvještaja u RH, moraju biti zadovoljena slijedeća tri uvjeta:
> Poslovni subjekt (rezident ili nerezident) je obveznik PDV-a u RH
> Poslovni subjekt obavlja robnu razmjenu s državama članicama EU-a
> Ostvarena godišnja vrijednost robne razmjene s drugim državama članicama EU-a prelazi vrijednost praga uključivanja u INTRASTAT sustav
Vrijednost praga uključivanja u sustav INTRASTAT za 2025. iznosi:
> za Tok 1 - PRIMITAK : 450.000 EUR
> za Tok 2 - OTPREME: 300.000 EUR
Samostalna prijava u INTRASTAT sustav
Sukladno EU i nacionalnim zakonskim okvirima, svi poslovni subjekti u RH (rezidenti i nerezidenti) koji obavljaju robnu razmjenu s drugim državama članicama EU-a i posjeduju hrvatski PDV broj, a prelaze godišnji prag uključivanja u INTRASTAT obvezni su samostalno se prijaviti u INTRASTAT sustav.
KADA je potrebno samostalno se prijaviti u INTRASTAT sustav?
Prijavu u INTRASTAT sustav potrebno je izvršiti kada vrijednost robne razmjene s državama članicama EU prijeđe godišnju vrijednost praga uključivanja u INTRASTAT sustav za pojedini tok (primitak ili otpreme) ili za oba toka (ako je prijeđen vrijednosni prag i za primitak i za otpreme). Informacije o vrijednosti robne razmjene s državama članicama EU-a sadržane su u poslovnim knjigama i računovodstvenim evidencijama poslovnog subjekta (npr. komercijalni računi, pro-forma računi, skladišne primke, otpremnice, evidencija prodaje na daljinu, itd.).
KAKO se samostalno prijaviti u INTRASTAT sustav?
U tablicu koju možete preuzeti ovdje upišite tražene podatke i dostavite je putem elektroničke pošte na intrastat.prijava@carina.hr. Nakon zaprimanja vaše samostalne prijave u Intrastat sustav biti ćete obaviješteni o daljnjim detaljima vezanim uz obvezu izvještavanja za Intrastat.
Zašto je INTRASTAT važan
Statistički podaci o robi prikupljeni putem INTRASTAT sustava zajedno s podacima prikupljenim putem Extrastat sustava predstavljaju ključnu komponentu za sastavljanje platne bilance RH i izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Samim time pokazatelj su gospodarske uspješnosti i razvoja zemlje.
Hrvatska narodna banka koristi podatke statistike robne razmjene s inozemstvom kao sastavni dio ključnih indikatora za mjerenje/evaluaciju stanja u ekonomiji RH u odnosu na svjetsko ekonomsko okuženje radi određivanja mjesečnih kamatnih stopa. Ministarstva koriste statističke podatke kao temelj za oblikovanje trgovinske politike i strateško razmatranje novih trgovinskih područja.
Ukupne statističke podatke o robnoj razmjeni RH koriste i druge nacionalne, ali i međunarodne institucije (Vlada RH, Hrvatska narodna banka, Europska Komisija, Ujedinjeni narodi, Svjetska trgovinska organizacija, Međunarodni monetarni fond, OECD). Predmetni podaci su važni pri donošenju odluka vezanih za nacionalnu i europsku monetarnu i gospodarsku politiku, makroekonomske analize, itd.
Poslovni subjekti sa sjedištem u RH, ali i poslovni subjekti sa sjedištem u drugim državama (državama članicama EU-a i državama nečlanicama EU-a), koriste službene statističke podatke o robnoj razmjeni RH radi analize tržišta i općenito radi širenja poslovanja na nova tržišta. Detaljne statističke podatke o robnoj razmjeni RH koriste i razne organizacije u RH, ali i izvan RH, znanstvenici, studenti, razne udruge za potrebe izrade različitih studija, istraživačkog rada i slično.
Stoga je izuzetno važno da INTRASTAT podaci budu pravodobni, točni i potpuni!
Kako poslovni subjekti postaju obveznici INTRASTATA ?
Tri su načina kako poslovni subjekti (rezidenti i nerezidenti koji posjeduju HR PDV broj) postaju obveznici izvještavanja za INTRASTAT u Republici Hrvatskoj:
> samostalnom prijavom u Intrastat izvještavanje
> obveza izvještavanja je utvrđena od strane DZS-a i Carinske uprave
> dobrovoljnom prijavom u Intrastat izvještavanje
Samostalna prijava u Intrastat sustav
Sukladno EU i nacionalnim zakonskim okvirima, svi poslovni subjekti u RH (rezidenti i nerezidenti) koji obavljaju robnu razmjenu s drugim državama članicama EU-a i posjeduju hrvatski PDV broj, a prelaze godišnji prag uključivanja u INTRASTAT obvezni su samostalno se prijaviti u INTRASTAT sustav.
Gospodarstvenik samostalno, na temelju vlastite poslovne dokumentacije, utvrđuje sumu vrijednosti ukupno ostvarene robne razmjene unutar EU-a, počevši od siječnja tekuće kalendarske godine nadalje. U kalendarskome mjesecu prelaska praga uključivanja u Intrastat, gospodarstvenik:
> samostalno kontaktira s Carinskom upravom – Službom za Intrastat telefonom na broj +385 42 234 255,
> popunjava tablicu pod nazivom „Samostalna prijava – tabela za utvrđivanje vrijednosti robne razmjene“ dostupnu na web stranicama CIWS-a ( ovdje )
ili u dokumentu UPUTE ZA IJ 2025 - PRILOG 2 − Samostalna prijava - Tabela za utvrđivanje vrijednosti robne razmjene (str.152),
> šalje popunjenu tablicu elektroničkom poštom na adresu intrastat.prijava@carina.hr,
Svi poslovni subjekti obvezni su se samostalno prijaviti u Intrastat sustav u mjesecu u kojem vrijednost njihove robne razmjene unutar EU prijeđe vrijednost praga uključivanja za pojedini trgovinski tok.
Obveza izvještavanja je utvrđena od strane DZS-a i Carinske uprave
Obvezu izvještavanja za INTRASTAT poslovnim subjektima u RH utvrđuje DZS u suradnji sa Carinskom upravom temeljem ostvarene vrijednosti robne razmjene:
Na godišnjoj razini – temeljem ostvarene vrijednosti robne razmjene poslovnog subjekta tijekom kalendarske godine, utvrđuju se nove obveze izvještavanja za poslovne subjekte
čija je vrijednost robne razmjene s državama članicama EU veća od praga uključivanja po pojedinom toku, odnosno prestaje obveza izvještavanja za izvještajne jedinice čija
je vrijednost robne razmjene manja od praga uključivanja po pojedinom toku.
Tijekom kalendarske godine - DZS i Carinska uprava analiziraju podatke koje poslovni subjekti prijavljuju u poreznim obrascima (Obrazac PDV, Obrazac PDV-S, Obrazac ZP itd.).
Ako se prema poreznim podacima utvrdi kako kumulativna vrijednost robne razmjene poslovnog subjekta prelazi godišnju vrijednost praga uključivanja u INTRASTAT sustav,
a poslovni subjekt je propustio samostalno se prijaviti u sustav Intrastat, DZS i Carinska uprava utvrdit će poslovnom subjektu obvezu izvještavanja za INTRASTAT,
a poslovni subjekt bit će obvezan retroaktivno dostaviti podatke za INTRASTAT počevši od mjeseca u kojem je njegova vrijednost robne razmjene prešla vrijednost praga uključivanja u INTRASTAT.
Dobrovoljna prijava u INTRASTAT sustav
Poslovni subjekti u RH (rezidenti i nerezidenti) koji obavljaju robnu razmjenu s drugim državama članicama EU-a i posjeduju hrvatski PDV broj, ali ne prelaze godišnji prag uključivanja u INTRASTAT,
ako žele, mogu se dobrovoljno prijaviti u INTRASTAT sustav u RH i podnositi INTRASTAT izvještaje!
Jednokratna obveza izvještavanja
Poslovnim subjektima koji prelaze godišnji prag uključivanja u INTRASTAT sustav temeljem jednokratnog primitka ili otpreme robe iz/u druge države članice EU-a u RH biti će dodijeljena jednokratna obveza izvještavanja za INTRASTAT.
Jednokratna obveza izvještavanja znači da će izvještajna jedinica dostaviti INTRASTAT obrazac s podacima o robi koja je predmet jednokratnog primitka ili otpreme, a nakon toga će im obveza INTRASTAT izvještavanja biti automatski ukinuta.
Osnovni uvjet za dodjelu jednokratne obveze izvještavanja za INTRASTAT jest da poslovni subjekt u ostalim mjesecima tijekom kalendarske godine nema robne razmjene s drugim državama članicama EU-a uopće, ili da kumulativna vrijednost robne razmjene s drugim državama članicama EU-a iznosi manje od 100.000 EUR.
Ako gospodarstvenik ostvari, nakon jednokratnog izvještavanja, robnu razmjenu veću od 100.000 EUR, tada će poslovnom subjektu biti vraćena obveza izvještavanja za Intrastat, ali ne jednokratna, nego redovita obveza od onoga kalendarskog mjeseca u kojem je inicijalno prijeđen prag ulaska u Intrastat sustav.
Trajanje obveze izvještavanja za INTRASTAT
Obveza dostavljanja podataka u INTRASTAT sustav traje sve do primitka Obavijesti o prestanku obveze izvještavanja koju Carinska uprava i DZS šalju putem elektroničke pošte.
Prestanak obveze izvještavanja može nastupiti krajem kalendarske godine ako je vrijednost robne razmjene po pojedinom toku (primitak/otprema) ispod praga uključivanja za slijedeću kalendarsku godinu, ili tijekom godine ako za to postoje opravdani razlog (likvidacija, pripajanje, promjena djelatnosti i sl.).
Postupanja nakon utvrđivanja obveze izvještavanja za Intrastat
Korak 1: DZS i Carinska uprava na adresu izvještajne jedinice šalju Obavijest o obvezi izvještavanja za Intrastat, koja sadrži sve potrebne informacije vezano uz obvezu izvještavanja (mjesec početka obveze, tok robe za koji se izvještava, rokove, pravnu osnovu, itd.).
Korak 2: Izvještajna jedinica mora odlučiti na koji način će podnositi Intrastat obrasce:
> samostalno
> putem deklaranta
Deklarant je bilo koja pravna osoba ili obrt (npr. ovlašteni carinski otpremnik, računovodstvena tvrtka, knjigovodstveni obrt ili bilo koji drugi poslovni subjekt neovisno o vrsti djelatnosti koju obavlja) kojoj je izvještajna jedinica povjerila mjesečno slanje Intrastat obrazaca u njezino ime.
Iako deklarant podnosi INTRASTAT obrasce u ime izvještajne jedinice, i dalje je izvještajna jedinica zakonski odgovorna za dostavu pravodobnih, točnih i potpunih podataka (bez obzira na to izvještava li samostalno ili preko deklaranta).
Korak 3: Izvještajna jedinica je u obvezi Službi za Intrastat dostaviti Obrazac za prijavu u Intrastat u roku od 10 dana od dana primitka Obavijesti o obvezi izvještavanja na e-mail adresu intrastat.prijava@carina.hr.
Obrazac za prijavu u Intrastat je dokument kojim izvještajna jedinica Službi za Intrastat dostavlja svoje osnovne podatke, podatke o odgovornoj osobi za Intrastat, podatke o kontakt osobama unutar izvještajne jedinice, podatke o načinu izvještavanja (samostalno ili putem deklaranta), te ovisno o odabranom načinu izvještavanja osnovne podatke o deklarantu i podatke o kontakt osobama unutar deklaranta. Navođenjem podataka o deklarantu u Obrascu za prijavu u Intrastat, izvještajna jedinica ujedno ovlašćuje odabranog deklaranta za podnošenje Intrastat obrazaca u njeno ime i nije potrebna dodatna punomoć. Ako izvještajna jedinica promijeni podatke o deklarantu, zastupanju, osobama za kontakt, odgovornoj osobi u poslovnom subjektu ili podatke o vlasničkoj strukturi, imenu tvrtke, adresi ili promijeni svoj OIB (zbog spajanja ili razdvajanja poslovnog subjekta), obvezna je o tome obavijestiti Carinsku upravu - Službu za INTRASTAT, ponovnom dostavom „Obrasca za prijavu u INTRASTAT“ s točnim i ažuriranim podacima.
Korak 4: U RH se za Intrastat izvještavanje koristi isključivo elektronički Intrastat obrazac i iz tog razloga se izvještajna jedinica/deklarant mora tehnički pripremiti za izvještavanje.
Važno: Preporučamo korake od 1 do 4 odraditi što prije kako bi do roka dostave prvih Intrastat obrazaca bili tehnički spremni za izvještavanje. Intrastat Helpdesk je na raspolaganju je korisnicima radnim danom od 7,30 do 15,30
Zaštita osobnih podataka u Intrastat istraživanju - GDPR
Državni zavod za statistiku kao voditelj i Ministarstvo financija, Carinska uprava kao izvršitelj poslova potrebnih za realizaciju navedenog istraživanja određenih Sporazumom o suradnji i Zakonom o službenoj statistici, zajednički provode statističko istraživanje Intrastat.
Kao javna institucija, Carinska uprava – Služba za Intrastat (u nastavku teksta „CU“) pridaje veliku važnost zaštiti osobnih podataka i privatnosti. S Vašim osobnim podacima postupa se pažljivo i u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka - GDPR), odredbama Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13- 98/19), Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj 42/18), kao i Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20).
Svrha prikupljanja osobnih podataka provedba je istraživanja Intrastat. Osobni podaci obrađuju se isključivo radi postizanja posebne svrhe zbog koje se prikupljaju. Prikupljeni osobni podaci ne obrađuju se u komercijalne svrhe. Osobni podaci prikupljeni putem Intrastat istraživanja dijele se samo između CU i Državnog zavoda za statistiku s ciljem postizanja svrhe prikupljanja statističkih podataka. Ovi podaci se mogu dijeliti s osobama izvan CU u slučajevima predviđenim zakonom. CU obrađuje ove osobne podatke tijekom trajanja Intrastat istraživanja koje je nužno potrebno za postizanje specifičnih svrha s obzirom na to da se podaci obrađuju.
U mjeri u kojoj su ispunjeni uvjeti utvrđeni važećim zakonodavstvom, osobe (pojedinci) čiji se podaci obrađuju imaju pravo na:
- pristup svojim osobnim podacima;
- podnošenje prigovora na obradu osobnih podataka iz razloga koji se odnose na njihovu određenu situaciju;
- ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose;
- traženje brisanja svojih osobnih podataka ili ograničenje obrade;
- podnošenje pritužbe Agenciji za zaštitu osobnih podataka ako smatraju da obrada njihovih osobnih podataka krši važeće zakone.
Detaljnije informacije o GDPR-u i propisane obrasce zahtjeva možete pronaći na poveznici ili na poveznici.
Tajnost Intrastat podataka
U skladu s člancima 63. – 72. Zakona o službenoj statistici (NN. br 25/20.), statistički podaci o robi prijavljeni u Intrastat sustav podliježu odredbama o povjerljivosti i zaštiti statističkih podataka te se upotrebljavaju isključivo za statističke svrhe.
Zakonska osnova za provođenje Intrastata istraživanja
Europska zakonska osnova:
Uredba (EU) br. 2019/2152 Europskog parlamenta i vijeća
Provedbena uredba komisije (EU) br. 2020/1197
Delegirana uredba komisije (EU) br. 2021/1704
Provedbena uredba komisije (EU) br. 2021/1225
Provedbena uredba komisije (EU) br. 2020/1470 (Geonomenklatura)
Provedbena uredba komisije (EU) 2023/2364 (Kombinirana nomenklatura)
Provedbena uredba komisije (EU) 2024/2522 (Kombinirana nomenklatura)
Nacionalna zakonska osnova:
Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20.)
Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. - 2027. (NN 29/2022)
Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi (NN, br. 30/14.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi (NN, br. 115/16.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi (NN, br. 39/19.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi (NN, br. 98/19.)
Porezne obveze pri kupnji rabljenih vozila iz drugih država članica EU
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/2022)
Tehnički preduvjeti za Intrastat izvještavanje
Intrastat izvještavanje odvija se ISKLJUČIVO elektroničkim putem, slanjem xml. formata Intrastat obrasca u carinski IT sustav.
Tehnička priprema obveznika izvještavanja odvija se kroz slijedeće korake:
Digitalni certifikati
Digitalni certifikati koji se koriste u Intrastat izvještavanju, odnosno oni koji se prijavljuju u e-Carinu, su isti kao i oni koje gospodarstvenici koriste za prijavu u e-poreznu, e-mirovinsko, e-fina i druge državne institucije. Ako izvještajna jedinica već posjeduje digitalne certifikate NEMA POTREBE za nabavku dodatnih certifikata posebno za Intrastat.
Certifikate je potrebno zatražiti u FINI, koja je ovlašteni izdavatelj certifikata u RH (https://www.fina.hr/certifikati-na-uredaju-za-pristup-i-koristenje-elektronickih-servisa-usluga/poslovni) ili u ovlaštenim poslovnim bankama u RH.
Za rezidente se poslovni certifikati za fizičke osobe unutar poslovnog subjekta/organizacije izdaju na kripto uređaju.
Potrebna su dva certifikata na jednom kripto uređaju:
- certifikat za autentikaciju, čija je osnovna namjena i enkripcija, te
- kvalificirani certifikati, za elektroničke potpise.
Dokumentaciju za izdavanje digitalnih certifikata moguće je preuzeti na Fininoj web stranici
fina.hr/autentikacijski-i-kvalificirani-certifikat-za-napredni-elektronicki-potpis#kako-do-certifikata
FINA Odjel za podršku korisnicima - Kontakt centar
Besplatni telefon: 0800 0080
Radno vrijeme:
Pon - Pet: 7,30h do 22,00h
Sub: 8,00h do 13,00h
info@fina.hr
Registracija u e-Carinu
Usluga e-Carina omogućuje podnošenje Intrastat izvještaja u elektroničkom obliku između izvještajnih jedinica / deklaranata i Intrastat sustava.
Proces elektroničke razmjene dokumenata sa gospodarstvom u okviru e-Carine realiziran je putem G2B servisa.
Za korištenje G2B Servisa potrebno je odraditi prijavu gospodarskog subjekta i administratora za korištenje usluga e-Carine - produkcija. Aplikacija za G2B registraciju gospodarstvenika u redovnom radu na produkcijskoj okolini dostupna je na slijedećoj Internet adresi:
https://carina.gov.hr/istaknute-teme/e-carina/g2b-servis/2450
Za ažuriranje podataka u G2B Servisu, dodavanje novog zaposlenika, novih usluga ili izmjenu certifikata koristi se aplikacija Administracija korisnika usluga e-Carine - produkcija dostupna na istoj Internet adresi.
Upute za registraciju u e-Carinu
Upute za administraciju e-Carine
Osim prijave i administracije gospodarstvenika u produkcijsku (radnu) okolinu e-Carine na istoj poveznici gospodarstvenici se mogu prijaviti i u testnu okolinu e-Carine. Prijava i administracija podataka za testnu okolinu e-Carine radi se na isti način kao i u produkcijsku okolinu.
Elektroničko poslovanje ne postavlja uvjete kao što su tip računala, vrsta operativnog sustava i vrsta Internet veze. Potreban je bilo koji od web preglednika dostupnih na tržištu, preglednik pdf dokumenata, te aplikacija za pristup elektroničkom poslovanju koju može razviti neovisna softverska tvrtka. Za potrebe testiranja veze sa e-Carinom, te provjeru i exportiranje elektroničkih certifikata može se koristiti aplikacija „G2B klijent“, koja se može preuzeti na Intrastat helpdesku.
Intrastat Helpdesk
Tel: (+385 42) 23 42 55
intrastat.helpdesk@carina.hr
Excel Intrastat obrazac
Izvještajne jedinice s manjim brojem mjesečnih stavaka za izvještavanje mogu koristiti excel format Intrastat obrasca.
Podaci se u excel Intrastat obrazac unose ručno.
Nakon popunjavanja iz excel Intrastat obrasca se generira XML format Intrastat obrasca (datoteka koja se dostavlja u Intrastat sustav).
Excel Intrastat obrazac 2023. (EUR)
Upute za preuzimanje i spremanje na računalo excel Intrastat obrasca
Način popunjavanja polja excel Intrastat obrasca detaljno je opisan u Uputama za izvještajne jedinice
Generirani xml. obrazac obveznici Intrastat izvještavanja dostavljaju u Intrastat sustav putem CIWS učitavanje xml.IO
CIWS Intrastat obrazac
Intrastat obrazac dostupan je i u CIWS online verziji. Za pristup i korištenje CIWS online Intrastat obrasca korisnik mora biti registriran u e-Carinu i digitalni certifikati MORAJU biti uključeni u računalo.
CIWS online Intrastat obrazac je po strukturi i sadržaju identičan excel verziji, no posjeduje više funkcionalnosti.
Način popunjavanja polja online Intrastat obrasca detaljno je opisan u Uputama za izvještajne jedinice.
Pristup CIWS online Intrastat obrascu nalazi se na početnoj stranici CIWSa.
Korisničke upute za online popunjavanje i slanje Intrastat obrasca
Korisničke aplikacije
Za dostavu Intrastat obrazaca putem elektroničke razmjene podataka izvještajne jedinice mogu nabaviti neku od aplikacija dostupnih na tržištu ili razviti vlastiti sustav za generiranje Intrastat izvještaja i elektroničku razmjenu podataka.
Funkcionalnost generiranja Intrastat obrasca u korisničkim aplikacijama mora biti u skladu s definiranom strukturom i formatom polja, te formalnim kontrolama Intrastat obrasca. Struktura i formati polja Intrastat obrasca, te pripadajuće formalne kontrole definirani su u dokumentu Intrastat obrazac - struktura polja i kontrole.
Xml. format Intrastat obrasca mora biti generiran u skladu s definiranom xml. shemom.
Funkcionalnosti elektroničke razmjene podataka sa e-Carinom moraju biti u skladu s objavljenim specifikacijama koje omogućuju razmjenu elektroničkih poruka. Opće tehničke upute za korisnike G2B servisa, tehnička specifikacija G2B servisa i druga dokumentacija vezana uz razmjenu elektroničkih poruka između gospodarstvenika i e-Carine dostupni su na Internet stranici:
https://carina.gov.hr/istaknute-teme/e-carina/g2b-servis/2450
Korisničke aplikacije mogu, ali ne moraju imati integrirane obje funkcionalnosti.
Obveznici Intrastat izvještavanja čije korisničke aplikacije NEMAJU implementiranu funkcionalnost razmjene podataka sa e-Carinom (slanje Intrastat obrazaca) generirani xml. obrazac dostavljaju u Intrastat sustav putem CIWS učitavanje xml.IO
CIWS učitavanje xml.IO
Xml. format Intrastat obrasca generiran iz excel Intrastat obrasca ili iz korisničke aplikacije učitava se u Intrastat sustav putem CIWS funkcionalnosti učitavanja xml. obrasca.
Pristup funkcionalnostima generiranja i učitavanja xml. Intrastat obrasca nalazi se na početnoj stranici CIWSa.
Korisničke upute za popunjavanje i slanje online Intrastat obrasca
U slučaju bilo kakvih problema kod popunjavanja ili slanja Intrastat izvještaja korisnicima je na raspolaganju pomoć Intrastat Helpdeska.
Intrastat Helpdesk
Tel: (+385 42) 23 42 55
intrastat.helpdesk@carina.hr
Radno vrijeme: 7,30h - 15,30h
Kako se predaje Intrastat izvještaj
Mjesečni Intrastat izvještaj (Intrastat obrazac) predaje se u Intrastat sustav isključivo elektroničkim putem do 15.-tog u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje.
Intrastat obrazac (IO) je elektronički obrazac u .xml formatu. Xml format Intrastat obrasca može se generirati iz:
- Excel Intrastat obrasca
- CIWS online Intrastat obrasca
- Korisničke aplikacije
Sadržaj Intrastat obrasca (podaci koji se izvještavaju) i način njegovog popunjavanja detaljno su opisani u Uputama za izvještajne jedinice.
Korisničke aplikacije koje imaju integriranu funkcionalnost razmjene poruka sa e-Carinom generirani xml odmah i šalju u Intrastat sustav.
Internet stranica za popunjavanje online Intrastat obrasca ima integriranu funkcionalnost slanja IO u Intrastat sustav.
Xml. IO generiran iz excel Intrastat obrasca ili korisničkih aplikacija bez funkcionalnosti slanja šalje se putem CIWS učitavanje xml.IO.
Pristup online slanju xml.IO nalazi se na početnoj stranici CIWS-a:
Korisničke upute za online popunjavanje i slanje Intrastat obrasca
U slučaju bilo kakvih problema kod popunjavanja ili slanja Intrastat izvještaja korisnicima je na raspolaganju pomoć Intrastat Helpdeska.
Intrastat Helpdesk
Tel: (+385 42) 23 42 55
intrastat.helpdesk@carina.hr
Radno vrijeme: 7,30h - 15,30h
Što je roba?
Roba je proizvod ljudskoga rada namijenjen razmjeni, koji svojim korisnim svojstvima može zadovoljiti ljudske potrebe, a kroz transakcije se za nju dobija odgovarajuća protuvrijednost u robnom ili novčanom obliku.
Roba je svaki (pokretljivi) predmet ili proizvod kojom se trguje, koji ima svoju upotrebnu i tržišnu vrijednost i može se razvrstati u skupine prema standardnim tarifama (Kombinirana nomenklatura).
Kretanja roba za koje se izvještava za Intrastat
U INTRASTAT obrascu prijavljuje se fizičko kretanje „robe Unije“ iz RH u drugu državu članicu EU-a (tzv. INTRASTAT otprema) te fizičko kretanje „robe Unije“ iz druge države članice EU-a u RH (tzv. INTRASTAT primitak). Nadalje, carinsko zakonodavstvo Unije kaže kako sva roba posjeduje jedan od dva moguća statusa: carinski status „robe Unije“ ili carinski status „robe koja nije roba Unije“.
Roba Unije je roba koja pripada bilo kojoj od slijedećih kategorija:
> Roba koja je u cijelosti dobivena na carinskom području Unije i ne sadrži robu koja je uvezena iz zemalja ili područja izvan carinskog područja Unije;
> Roba koja je unesena u carinsko područje Unije iz zemalja ili područja izvan tog područja i koja je puštena u slobodan promet;
> Roba dobivena ili proizvedena u carinskom području Unije ili isključivo iz robe iz točke b) ili iz robe iz točaka a) i b)
Roba koja nije roba Unije označava svu robu osim „robe Unije“ ili one koja je izgubila carinski status kao „roba Unije“.
Fizičko kretanje robe Unije između država članica EU-a mora se deklarirati u INTRASTAT sustav početne i odredišne države članice EU-a (osim nekih tipova plovila i zrakoplova koji se evidentiraju u trenutku prijenosa ekonomskog vlasništva), pri čemu roba može biti: kupljena, prodana, isporučena besplatno, donirana, vraćena (povrat robe), zamijenjena, unajmljena (financijski i operativni leasing), posuđena, poslana/primljena na oplemenjivanje, poslana/primljena nakon oplemenjivanja, poslana/primljena na skladište (konsignacijsko, call-off, logističko, itd.) s namjerom prodaje koja će tek uslijediti u budućnosti, roba nabavljena putem Interneta (tzv. prodaja na daljinu), privremeno unesena/otpremljena roba itd...
Ambalaža
Ako se ambalažom trguje kao običnom robom, ta transakcija se prijavljuje za INTRASTAT. Ako se ambalaža tretira kao sastavni dio proizvoda kojim se trguje, nije potrebno izvještavati za INTRASTAT. Isto tako, u slučaju kada se očekuje da se ambalaža vrati pošiljatelju, to se smatra privremenom isporukom i ne izvještava se za INTRASTAT.
Prazne boce koje su privremeno unesene/otpremljene radi kasnijeg punjenja određenom robom isključene su iz INTRASTAT izvještavanja jer se radi o privremenom unosu ili otpremi robe.
Intrastat izvještavanje električne energije i plina
U skladu s Eurostatovim smjernicama, električna energija i plin smatraju se specifičnom robom i kretanjima.
Električna energija razvrstava se u šifru KN-a 2716 00 00, a odnosi se na kretanje električne energije koja se prenosi u/iz hrvatskoga elektroenergetskog sustava u/iz elektroenergetskog sustava susjednih država članica EU-a.
Prirodni plin razvrstava se u šifru KN-a 2711 21 00, a odnosi se na prirodni plin u plinovitom stanju koji se isporučuje/prima u nacionalni plinski transportni sustav. Specifične metodološke odredbe za
plin odnose se samo na plin koji se transportira cjevovodima. Plin u tekućem stanju i plin u plinovitom stanju koji se ne transportiraju cjevovodima (LNG i dr.) statistički se tretiraju kao i sva druga roba i na njih se primjenjuju standardna Intrastatova pravila.
Za prijavu električne energije / plina u Intrastat moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. Postoji fizički primitak / otprema električne energije / prirodnog plina
> električna energija / plin koji imaju status robe Unije (domaća roba) i fizički dolaze u RH (primici) preko međunarodnih interkonekcijskih točaka s državama članicama EU-a
> električna energija / plin koji imaju status robe Unije (domaća roba) i fizički se otpremaju iz RH (otpreme) preko međunarodnih interkonekcijskih točaka s državama članicama EU-a.
2. Električna energija / plin u vlasništvu su poslovnog subjekta u trenutku kada fizički ulaze/izlaze na međunarodne interkonekcijske točke susjednih država članica EU-a.
Specifičnosti Intrastat izvještavanja električne energije i prirodnog plina
Električna energija
> Izvještava se samo fizički primitak / otprema električne energije koja se odvija na međunarodnim interkonekcijskim točkama RH s drugim susjednim državama članicama EU-a (Slovenijom i Mađarskom).> Isporučene / primljene količine električne energije na međunarodnim interkonekcijskim točkama dokazuju se mjesečnim izvještajima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).
> Zemlja namjene / isporuke može biti isključivo susjedna država članica EU-a s kojom postoji međunarodna interkonekcijska točka.
Plin
> Izvještava se samo fizički primitak / otprema prirodnog plina koja se odvija na međunarodnim interkonekcijskim točkama RH s drugim susjednim državama članicama EU-a (Slovenijom, Mađarskom i Italijom).> Isporučene / primljene količine plina na međunarodnim interkonekcijskim točkama dokazuju se mjesečnim izvještajima nacionalnog operatora plinskoga transportnog sustava (Plinacro).
> Zemlja namjene / isporuke može biti isključivo susjedna država članica EU-a s kojom postoji međunarodna interkonekcijska točka.
Fakturna vrijednost
U Intrastat se kao fakturna vrijednost izvještava prosječna vrijednost koja se temelji na ostvarenome mjesečnom trgovanju električnom energijom / plinom na tržištu svake pojedine države članice EU-a.Što se ne izvještava za Intrastat kod trgovine električnom energijom / plinom
Kupoprodaja električne energije / plina na virtualnim točkama trgovanja (VTT) ili burzama država članica EU-a ne izvještava se za Intrastat jer navedene trgovinske transakcije
ne podrazumijevaju da će kupljene / prodane količine biti i fizički razmijenjene (isporučene/zaprimljene) među državama članicama EU-a u kojima je sjedište trgovaca koji posluju na burzama i VTT-u.
Tranzit električne energije / plina hrvatskim elektroenergetskim sustavima, jer je riječ samo o usluzi ustupanja zakupljenih transportnih kapaciteta, fakturira se samo usluga tranzita i nema promjene vlasništva.
Troškovi korištenja / održavanja / zakupa cjevovoda koji su sklopljeni s drugom tvrtkom - za predmetne troškove postoji zasebni račun koji nije potrebno uvrstiti u Intrastat izvještaj. Ako su ti troškovi uključeni u cijenu struje / plina i iskazani na istom računu zajedno s robom,
u tom slučaju uključuju se u fakturnu vrijednost robe.
SWAP (zamjene količina) - kada dvije tvrtke iz različitih država članica EU-a trguju plinom na VTT-u, a tvrtka koja će plin prodati te iste količine učini dostupnima na drugome europskome plinskom čvorištu, napravljen je SWAP (zamjena količina plina na različitim plinskim čvorištima
bez fizičkoga kretanja plina cjevovodima). Ovakvim transakcijama plin fizički ne izlazi iz zemlje u kojoj je izvršena trgovačka transakcija, te to neće biti vidljivo na brojilu operatora transportnog sustava, a na virtualnoj točki trgovanja (VTT) / burzi transakciju će evidentirati operator tržišta.
Predmetna transakcija se ne izvještava za Intrastat.
Energija uravnoteženja - smatra se uslugom, a usluge nisu predmet statistike robne razmjene među državama članicama EU-a, stoga nema izvještavanja za Intrastat.
Monetarno zlato
Monetarno zlato (KN šifra 71 08 20 00) je zlato u vlasništvu Vlade države članice EU-a (nacionalna Vlada) i državnih institucija (ili drugih društava čije poslovanje je pod direktnim nadzorom Vlade odnosno državnih institucija kao što su npr. ovlaštene banke), a smatra se pričuvom (financijskom rezervom). Monetarno zlato predstavlja financijsku imovinu jedne države, a ne robu te je stoga transakcija monetarnim zlatom isključena iz INTRASTAT izvještavanja.
Transakcije s monetarnim zlatom mogu se obavljati isključivo između predstavnika monetarne vlasti država članica EU-a (u Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka) ili između predstavnika monetarne vlasti jedne države članice EU-a i međunarodne monetarne organizacije (npr. MMF).
Zlatne poluge, koje nemonetarne institucije drže kao pričuvu, uključene su u INTRASTAT izvještavanje u slučaju razmjene među državama članicama EU-a i deklariraju se kao nemonetarno zlato.
Nemonetarno zlato (KN šifra 71 08 1xxx) odnosi se na svo zlato osim monetarnog zlata (uključujući i zlato koje se drži na alociranim zlatnim računima), a transakcije nemonetarnim zlatom potrebno je prijaviti u INTRASTAT obrascu. Nemonetarno zlato čistoće od najmanje 995 promila može se pojavljivati u različitim oblicima: zlatni novčići, kovanice od zlata, zlatne poluge, zlato u prahu, itd.
Zlatni nakit, satove i ostale proizvode od zlata u INTRASTAT obrascu se ne razvrstava pod šifrom nemonetarnog zlata, već pod KN šifrom dotičnog proizvoda.
Nemonetarno zlato koje je zakonsko sredstvo plaćanja i kovanice (KN šifra 7118 90 00) isključeni su iz Intrastata, pod uvjetom da su u optjecaju. Ako se kovanice u optjecaju (KN šifra 7118 90 00) prodaju iznad svoje nominalne vrijednosti kao kolekcionarski predmeti, one više nisu sredstvo plaćanja, već roba koja se uključuje u Intrastat sa svojom transakcijskom vrijednošću, budući da prevladava njihova funkcija kolekcionarske vrijednosti (npr. skup Euro kovanica države članice EU-a u kovnici ili kao dokaz — KN šifra 9705 00 00).
Sredstva plaćanja
Sredstva plaćanja koja nisu u optjecaju (poput neizdanih novčanica, vrijednosnica i kovanica) izvještavaju se za INTRASTAT kao tiskarski ili proizvodi prerađivačke industrije. Fakturna vrijednost bi trebala biti transakcijska vrijednost tiskanja ili troškovi metalnog frankiranja uključeni u proizvodnju i svaki trošak dostave robe.
Za korištene novčanice koje nisu u optjecaju, vrijednost bi trebala biti trošak dobivanja novčanica i svaki trošak dostave.
Sredstva plaćanja koja jesu u optjecaju isključena su iz INTRASTATA.
Morski proizvodi
Pod morskim proizvodima smatraju se riblji proizvodi, minerali i svi ostali proizvodi dobiveni iz mora ili proizvedeni na plovilu koji još nisu istovareni s pomorskih plovila na kopno u luci države članice.
Za potrebe INTRASTAT izvještavanja, morski proizvodi pripadaju onoj državi članici EU-a u kojoj pravna ili fizička osoba (obrtnik) koji je ekonomski vlasnik plovila i obavlja ulov ima sjedište.
Proizvodi ribarstva čine najvažniji dio kategorije „morskih proizvoda“. Međutim i ostali proizvodi izvađeni iz mora, kao što su minerali i druga roba pronađena u moru, itd. također se moraju prijaviti u Intrastat izvještaju.
Neovisno o tome na kojoj geografskoj lokaciji su morski proizvodi ulovljeni ili stečeni (u teritorijalnim vodama, međunarodnim vodama, ekskluzivnim ekonomskim zonama, itd.), zemlje partneri (Polje 12 INTRASTAT obrasca) za morske proizvode su EU država u kojoj ekonomski vlasnik plovila (koje obavlja ulov) ima sjedište i prva EU država na čije kopno se predmetni morski proizvodi iskrcavaju. Navedeno znači slijedeće:
> primitak – prijavljuje se kada plovilo, čiji ekonomski vlasnik ima sjedište u drugoj državi članici EU-a, istovari morske proizvode u hrvatskoj luci (Hrvatska je u tom slučaju država članica EU-a koja izvještava INTRASTAT PRIMITAK) ili kada hrvatsko plovilo (plovilo čiji ekonomski vlasnik ima sjedište u Hrvatskoj) stječe/nabavlja morske proizvode na moru (usred mora) od drugog plovila čiji ekonomski vlasnik ima sjedište u drugoj državi.
U polje Zemlja namjene/isporuke upisuje se geonomenklaturna šifra one države članice EU-a u kojoj ekonomski vlasnik plovila (koji obavlja ulov) ima sjedište ili, u slučaju stjecanja/kupnje morskih proizvoda na moru (usred mora), geonomenklaturna šifra one države članice EU-a u kojoj prodavatelj morskih proizvoda ima sjedište.
> otprema - prijavljuje se kada hrvatsko plovilo, čiji ekonomski vlasnik ima sjedište u Hrvatskoj, istovari morske proizvode u luci druge države članice EU-a ili kada hrvatsko plovilo isporučuje/prodaje morske proizvode na moru (usred mora) drugom plovilu čiji ekonomski vlasnik ima sjedište u drugoj državi članici EU-a (Hrvatska je u tom slučaju država članica EU-a koja izvještava INTRASTAT OTPREMU).
U polje Zemlja namjene/isporuke upisuje se geonomenklaturna šifra one države članice EU-a u kojoj su morski proizvodi iskrcani ili, u slučaju isporuke/prodaje morskih proizvoda na moru (usred mora), geonomenklaturna šifra one države članice EU-a u kojoj stjecatelj/kupac morskih proizvoda ima sjedište.
Važno je napomenuti kako se trgovina morskim proizvodima isključivo na relaciji more (država sjedišta ekonomskog vlasnika plovila) – prva kopnena luka (partnerska država) smatra specifičnim kretanjem dobara, te se u tom smislu primjenjuju prethodno navedena pravila za INTRASTAT.
Sve daljnje transakcije s morskim proizvodima, koje se događaju nakon što su morski proizvodi (izvađeni iz mora) istovareni u prvu kopnenu luku, prijavljuju se u INTRASTAT sukladno standardnim pravilima za izvještavanje.
Novine i pretplata
Kretanje robe kao što su novine i časopisi iz jedne države članice u drugu, potrebno je deklarirati u INTRASTAT obrascu. Samo ako se radi o isporukama na osnovu direktne pretplate, iste se isključuju iz statistike robne razmjene i smatraju se trgovinom uslugama.
Ovdje je potrebno razlikovati pojmove „prodavatelj“ i „pretplatnik“.
Prodavatelj je poduzeće koje prodaje novine i časopise kupcima te izdaje račune za predmetne kupoprodajne transakcije i izvještava za INTRASTAT otpremu novina i časopisa kupcima u EU.
Pretplatnik je kupac - pravna ili fizička osoba koja posjeduje dokaz da se pretplatila (godišnje, mjesečno, kvartalno itd.) na isporuku novina/časopisa te ne izvještava za INTRASTAT primitak, budući se radi o direktnoj pretplati.
Remitenda predstavlja neprodane primjerke tiskovina.
Informaciju o remitendi izvještajne jedinice dobivaju nakon određenog proteka vremena (npr. dva mjeseca). Po primitku informacije o remitendi koja se ne vraća pošiljatelju, već ostaje kod kupca (npr. kupac će remitendu uništiti ili na drugi način zbrinuti) – za INTRASTAT je potrebno dostaviti nadomjesni obrazac kojim će se korigirati podaci o prvotno otpremljenoj/primljenoj robi na način da iz jedne stavke (npr. novine) nastanu dvije stavke iste robe (novina), ali s različitim šiframa vrste posla u INTRASTAT obrascu:
> za količinu prodane/kupljene robe – temeljem računa deklarira se vrsta posla 11 (izravna kupnja/prodaja)
> za količinu remitende koja se ne vraća pošiljatelju – deklarira se šifra vrste posla 34 (transakcije koje uključuju prijenos vlasništva bez financijske ili druge naknade).
Otpad
Kretanje otpada preko hrvatske granice može se podijeliti na transakcije kupnje/prodaje vrijednog otpada koji sadrži obnovljene (vrijedne) materijale, transakcije oplemenjivanja vrijednog otpada i transakcije zbrinjavanja otpada:
Kupnja/prodaja vrijednog otpada je trgovinska transakcija između dva poslovna subjekta koja se smatra transakcijom kupnje/prodaje za porezne svrhe i za INTRASTAT se izvještava kao standardna kupoprodaja (VP 11).
Primjer: Kupnja/prodaja željeznog otpada (KN 7204 10 00).
Oplemenjivanje vrijednog otpada, vlasnik vrijednog otpada naloži procesoru da izdvoji vrijedne materijale iz otpada i da naknadno vrati obnovljene materijale. Za INTRASTAT se mora prijaviti kao oplemenjivanje (VP 41/51).
Primjer: Oplemenjivanje manjkavih katalizatora (KN 8421 39 35).
Zbrinjavanje otpada, poduzeće otprema otpad na zbrinjavanje uz naknadu, odnosno, poduzeće plaća uslugu zbrinjavanja otpremljenog otpada. U ovom slučaju, nema razlike sadrži li otpad vrijedne materijale koji se potencijalno mogu obnoviti. Za Intrastat se izvještava s VP 99, stvarnom težinom i vrijednosti 1,00 EUR.
Primjer: Zbrinjavanje tekućeg kemijskog otpada (KN 3825 69 00).
Prijavljuju se u Intrastat izvještaju za primitke sa šifrom vrste posla 99, navodeći stvarnu neto masu, a fakturnu vrijednost robe (otpada) u iznosu od 1,00 EUR. Ako je računovodstveno knjižena ova transakcija prema vrijednosti, npr. 10,00 EUR, dopušteno je i u Intrastat izvještaju navesti vrijednost 10,00 EUR.
Otpaci i lomljevina izvještavaju se i klasificiraju s odgovarajućom šifrom proizvoda kada postoji posebna šifra za otpadne proizvode (npr. KN 7602 00 – Otpaci i lomljevina od aluminija, KN 5103 30 00 – Otpaci od životinjske dlake, KN 3825 10 – Gradski otpad, itd.). Međutim, ako ne postoji posebna šifra KN-a za određene otpadne proizvode, koriste se opća pravila za interpretaciju KN-a.
Plovila i zrakoplovi
Kada je riječ o prijavljivanju plovila i zrakoplova u INTRASTAT obrasce, važno je obratiti pozornost na slijedeće:
Ako je riječ o plovilima i zrakoplovima koji se smatraju specifičnom robom ili specifičnim kretanjima – ne primjenjuju se standardna pravila o fizičkom kretanju dobara između dviju država članica EU-a, već se evidentira trgovinska transakcija povezana s promjenom ekonomskog vlasništva;
Ako je riječ o plovilima i zrakoplovima koji se ne smatraju specifičnom robom ili specifičnim kretanjima – primjenjuju se standardna pravila o fizičkom kretanju dobara između dviju država članica EU-a.
Plovila koja se smatraju specifičnom robom ili specifičnim kretanjima obuhvaćaju pomorska plovila u skladu s poglavljem 89 KN-a, tegljače, ratne brodove i ploveće konstrukcije. Moguće šifre KN-a za izvještavanje predmetnih plovila su: 8901 10 10, 8901 20 10, 8901 30 10, 8901 90 10, 8902 00 10, 8903 91 10, 8903 92 10, 8904 00 10, 8904 00 91, 8905 10 10, 8905 20 00, 8905 90 10, 8906 10 00, 8906 90 10.
Zrakoplovi koji se smatraju specifičnom robom ili specifičnim kretanjima obuhvaćaju avione koji pripadaju šiframa KN-a 8802 30 i 8802 40.
Robna razmjena plovila i zrakoplova koji se smatraju specifičnom robom ili specifičnim kretanjima, ne uključuje fizičko prekogranično kretanje robe unutar Unije, što znači da se ne primjenjuju standardna pravila za prijavu dobara u INTRASTAT obrascima. Trgovinska transakcija koja se evidentira povezana je s promjenom ekonomskog vlasništva i aktivnostima obrade. Ako nema prijenosa ekonomskog vlasništva, već samo pravnog vlasništva nad plovilom – nema izvještavanja za INTRASTAT.
Ekonomsko vlasništvo označava pravo obveznika PDV-a zatražiti pogodnosti u vezi s uporabom plovila ili zrakoplova tijekom gospodarske (ekonomske) djelatnosti pod uvjetom da prihvati s time povezane rizike. Ekonomsko vlasništvo može biti jednako pravnom vlasništvu, ali ekonomsko vlasništvo može biti i različito od pravnog vlasništva nad plovilom/zrakoplovom.
Važno! U slučaju da nema prijenosa vlasništva nad robom, ali vlasnik izbriše plovilo ili zrakoplov iz registra jedne države i upiše ga u registar druge države zbog drugih razloga (npr. fiskalnih), smatra se da nije bilo statističkog kretanja plovila ili zrakoplova i nema INTRASTAT izvještavanja.
Više informacija o izvještavanju plovila i zrakoplova u Intrastat sustav doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Postrojenja i građevinske investicije po sistemu „ključ u ruke“ (engl. Turnkey projects)
Ugovaranjem klauzule „ključ u ruke“ investitor (naručitelj) zahtijeva od izvođača izgradnju investicije do konačnog stupnja izvedenosti i predaju postrojenja/građevine podobne za uporabu. Klauzula „ključ u ruke“ u prenesenom značenju predmnijeva da izvođač radova nakon izgradnje postrojenja/građevine naručitelju predaje ključ kao potvrdu da je građevina podobna za uporabu (turn key – ključ u ruke) odnosno da investitor (naručitelj) može pokrenuti ugovorenu investiciju.
U tom slučaju ugovorena cijena uobičajeno obuhvaća: vrijednost svih građevinskih i inženjerskih radova (predviđenih i nepredviđenih), robu, montažu (organizacija, provedba i nadzor montaže), kontrolu kvalitete nakon izvršene gradnje i montaže, funkcijsko ispitivanje ugrađene opreme i stavljanje postrojenja u pogon (npr. uz izdavanje Certifikata ili sličnog dokumenta o spremnosti postrojenja za rad). Kod velikih postrojenja, primopredaja opreme i izvršenih radova smatra se obavljenom potpisivanjem Protokola o primopredaji.
Vlasništvo nad investicijom građenom prema sistemu „ključ u ruke“ prenosi se na kupca u trenutku predaje „ključa u ruke“ (sve do tog trenutka roba i materijali su u vlasništvu prodavatelja). Računi, koje izdaje prodavatelj, mogu biti izdavani na različite načine: jedan račun za cjelokupnu investiciju ili više računa koji se izdaju prema obročnom plaćanju investicije, itd.
Za potrebe Intrastat izvještavanja ovdje vrijedi pravilo kako se u Intrastat obrazac prijavljuje isključivo roba, koja se fizički kreće među državama članicama EU-a. Usluge, koje su sastavni dio ovakvih investicijskih projekata (npr. troškovi izgradnje, montaže, instalacije, smještaja i putovanja zaposlenika, itd.) se ne prijavljuju u Intrastat obrascima.
Ako vrijednost robe bez usluga nije posebno navedena, izvještajna jedinica je u obvezi procjeniti vrijednost same robe te procjenjenu vrijednost deklarirati za Intrastat.
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Softver i licence
Softver se prijavljuje u INTRASTAT samo u slučajevima kada se isporučuje na nekom fizičkom (opipljivom) nosaču. U tom slučaju vrijednost robe predstavlja ukupnu vrijednost (hardver + podrška + licence). Međutim, licence koje se isporučuju samostalno tj. bez softvera ili hardvera, kao i licence koje se isporučuju naknadno (nakon fizičke isporuke softvera ili hardvera) – uopće se ne prijavljuju u INTRASTAT već se smatraju uslugom!
Za INTRASTAT se izvještava:
Hardver koji se isporučuje zajedno s programskom opremom (softverom) i licencom - u tom slučaju se izvještava ukupna vrijednost hardvera, softvera i licence pod KN šifrom robe za hardver.
Serijska proizvodnja standardne programske opreme (softvera) isporučene na fizičkom nosaču (CD-u, USB-u, itd.) - izvještava se ukupna vrijednost robe (fizički nosač + softver) prema KN šifri za fizički nosač.
Nadogradnja (ažuriranje) standardne programske opreme (softvera), ako je nadogradnja isporučena na fizičkom nosaču (npr. CD, USB, itd.) - izvještava se prema KN šifri za fizički nosač. U slučajevima kada je cijena za isporuku ažuriranja već bila uključena na računu za prvotnu kupovinu softvera i nije ispostavljen novi račun za ažuriranja - nema izvještavanja za INTRASTAT.
Za INTRASTAT se ne izvještava:
Isporuka posebno izrađenog softvera za točno određenog kupca - otpreme i primici se ne izvještavaju za INTRASTAT.
Programska oprema (softver) isporučen putem Interneta (ne postoji fizički nosač)
Nadogradnja (ažuriranje) strandardne programske opreme (softvera), ako je nadogradnja isporučena online (putem Interneta) - nema izvještavanja za INTRASTAT
Roba isporučena na plovila i zrakoplove
Isporuka robe na plovila i zrakoplove obuhvaća isporuku dugotrajne i kratkotrajne robe iz RH na plovilo ili zrakoplov koje pripada drugoj državi članici EU-a uz uvjet da je takvo plovilo/zrakoplov usidreno/smješteno u luci na teritoriju RH.
INTRASTAT obrazac nije potrebno podnositi za robu namijenjenu opskrbi plovila i zrakoplova pod uvjetom da:
gospodarstvenik ima izvoznu carinsku deklaraciju za predmetnu robu gdje je u Polje 17 upisana pojednostavljena šifra zemlje namjene “QR” i da je EU brod ili EU zrakoplov, kojem je isporučena roba namijenjena opskrbi, usidren/smješten u hrvatskoj luci. U svim ostalim slučajevima izvještajna jedinica treba podnijeti INTRASTAT obrazac, tj. ako je roba usmeno deklarirana carini (dakle nema carinske deklaracije, posredno nema ni podataka u Extrastatu), ili je pogonsko gorivo isporučeno i utovareno u standardne spremnike plovila i zrakoplova bez izvozne carinske deklaracije.
KRATKOTRAJNA ROBA - opskrba plovila/zrakoplova
Radi se o robi koja će se utrošiti za vrijeme trajanja putovanja. Isporuka robe na plovila i zrakoplove obuhvaća isporuku proizvoda namijenjenih posadi i putnicima, te radu motora, strojeva i ostale opreme plovila i zrakoplova (npr.: ulje za pogon brodskih motora).
Plovilo i zrakoplov pripadaju onoj državi članici EU-a u kojoj obveznik PDV-a (ekonomski vlasnik plovila/zrakoplova) ima sjedište. Statistika robne razmjene između država članica EU-a (INTRASTAT) pokriva isključivo otpreme robe isporučene na teritoriju Republike Hrvatske, na plovila i zrakoplove koji pripadaju drugoj državi članici EU-a. Za predmetnu kratkotrajnu robu moguće je koristiti pojednostavljene šifre Kombinirane nomenklature:
> 9930 24 00: roba iz poglavlja 1 do 24 KN-a
> 9930 27 00: roba iz poglavlja 27 KN-a
> 9930 99 00: roba drugdje razvrstana.
Pri korištenju pojednostavljenih šifri KN-a, podatak o količini u jedinici mjere se ne izvještava, međutim podatak o neto masi je obvezan.
DUGOTRAJNA ROBA - isporuka na plovila i zrakoplove
Radi se o isporuci trajne robe i opreme koja dugoročno ostaje na plovilu i zrakoplovu (neće se utrošiti za vrijeme trajanja putovanja pa samim time nije riječ o „opskrbi“), kao npr.: isporuka posteljine ili glazbenih instrumenata za glazbenike na brodu ili TV setova za kabine, isporuka rezervnih dijelova za rad brodskih motora, itd.
Prilikom deklariranja dugotrajne robe isporučene na plovila i zrakoplove u INTRASTAT obrazac, potrebno je koristiti preciznu odgovarajuću šifru Kombinirane nomenklature (nije dopušteno koristiti pojednostavljene šifre KN-a). Upisuje se i podatak o količini u jedinici mjere ako je propisan šifrom KN-a.
Ako je za takvu isporuku podnesena izvozna carinska deklaracija - nema izvještavanja za INTRASTAT!
Rabljena vozila/plovila/zrakoplovi
Rabljena prijevozna sredstva su:
a) kopnena motorna vozila radnog obujma motora iznad 48 kubičnih centimetara ili snage motora iznad 7,2 kilovata, isporučena nakon šest mjeseci od datuma prve uporabe i koja su prešla više od 6000 kilometara
b) plovila duža od 7,5 metara, koja su isporučena nakon tri mjeseca od datuma prve uporabe i koja su plovila više od 100 sati
c) zrakoplovi čija je težina pri polijetanju veća od 1550 kilograma, koji su isporučeni nakon tri mjeseca od datuma prve uporabe i koji su letjeli više od 40 sati.
Ako su rabljena vozila/plovila/zrakoplovi predmet robne razmjene unutar EU-a, poslovni subjekti čija je vrijednost robne razmjene veća od praga uključivanja po
pojedinom toku za izvještajnu godinu su u obvezi prijaviti predmetna rabljena prijevozna sredstva u Intrastat obrascu neovisno o načinu oporezivanja istih
(npr. PDV na stjecanje dobara unutar EU-a, posebni postupak oporezivanja marže, itd.
Više informacija u Uputama za izvještajne jedinice.
Roba isporučena ili primljena sa Offshore postrojenja
Offshore postrojenje označava opremu i uređaje instalirane i stacionirane u moru izvan statističkog teritorija bilo koje države članice. Za statističke svrhe, offshore postrojenja smatraju se vlasništvom države članice EU-a koja ima ekskluzivna prava na eksploataciju morskog dna ili zemljišta gdje se nalazi.
Za INTRASTAT izvještavanje zemlja partner utvrđuje se prema definiranom vlasništvu. Dopušteno je koristiti i pojednostavljenu šifra zemlje partnera 'QV' (Zemlje i teritoriji koji nisu navedeni u okviru trgovine unutar EU-a).
Poštanske marke i ostale vrijednosnice
Poštanske marke i ostale vrijednosnice (npr. vinjeta za autocestu, oznaka plaćenog cestovnog prometa na motorna vozila, naljepnice za unaprijed plaćenu cestarinu i slično) koje su subjekt komercijalnih transakcija, prijavljuju se za INTRASTAT na isti način kao neizdane novčanice koje nisu u optjecaju.
Transakcije robne razmjene
Fizičko kretanje robe Unije između država članica EU-a mora se deklarirati u sustav INTRASTAT početne i odredišne države članice EU-a (osim nekih tipova plovila i zrakoplova koji se evidentiraju u trenutku prijenosa ekonomskog vlasništva), pri čemu roba može biti:
kupljena, prodana, isporučena besplatno, donirana, vraćena (povrat robe), zamijenjena, unajmljena (financijski i operativni leasing), posuđena, poslana/primljena na oplemenjivanje, poslana/primljena nakon oplemenjivanja, poslana/primljena na skladište (konsignacijsko, call-off, logističko, itd.) s namjerom prodaje koja će tek uslijediti u budućnosti, roba nabavljena putem Interneta (tzv. prodaja na daljinu), privremeno unesena/otpremljena roba, itd.
Kupoprodaja robe
Kupoprodaja robe podrazumijeva poslove koji uključuju stvarni, predviđeni ili namjeravani prijenos vlasništva u zamjenu za kompenzaciju (financijsku ili druge vrste). Prijenos vlasništva odnosi se na prijenos vlasništva između poduzeća u RH i poduzeća u drugoj zemlji članici.
Gratis roba, uzorci i reklamni materijal
Uzorak je jedan ili više dijelova uzetih iz sustava čija je svrha pružiti informaciju o sustavu, te često služi kao osnova za mišljenje o sustavu ili njegovom radu.
Komercijalni uzorci imaju neka osnovna obilježja kojima se razlikuju od robe koju predstavljaju, npr. manje pakiranje od onog namijenjenog prodaji, oznaku da se radi o uzorku ili testnom proizvodu, isporučuju se u primjerenoj količini koja je dovoljna da potencijalni kupci temeljem uzoraka donesu odluku o kupovini samog proizvoda ili odluku o poslovnoj suradnji s dobavljačem, itd. Osobitu pozornost je potrebno obratiti na primljenu/otpremljenu količinu besplatnih uzoraka - ako se radi o primjerenoj količini predmetnih uzoraka (količini koja je dovoljna za donošenje odluke o početku poslovne suradnje, npr. nekoliko komada), tada se primitak/otprema besplatnih uzoraka ne izvještava za INTRASTAT.
Međutim, ako je riječ o količini besplatnih uzoraka većoj od primjerene, tada se primitak/otprema smatra besplatnom pošiljkom koju je potrebno deklarirati u Intrastat obrascu sa šifrom vrste posla 34.
Primitak/otprema besplatnih komercijalnih uzoraka i reklamnog materijala primjerene količine kojima svrha nije komercijalna transakcija, nego priprema ili podrška budućih trgovinskih transakcija, ne izvještava se za INTRASTAT. Besplatni promotivni uzorci i testeri s logotipom dobavljača koji se šalju kupcima radi marketinške promocije (npr. promo šalice, olovke, plakati, letci, majice, itd.) ne prijavljuju se u INTRASTAT obrascu.
Ako se komercijalni uzorci i reklamni materijal plaćaju, bez obzira na količinu, tada se izvještavaju za INTRASTAT, vrsta posla 11.
Ostala gratis roba (besplatne pošiljke) se izvještava sa šifrom vrste posla 34. U tom slučaju se radi o robi koju izvještajna jedinica dobiva besplatno (dolazi do prijenosa vlasništva, ali bez financijske ili druge naknade), robu uobičajeno prati Pro-forma račun ili otpremnica ili komercijalni račun na 0,00 EUR.
U slučajevima kada dobavljač iz EU-a šalje kupcu u RH besplatnu pošiljku robe s komercijalnim računom koji sadrži simboličnu vrijednost robe (npr. 1 euro) – za INTRASTAT se prijavljuje primitak predmetne robe, vrsta posla 34, vrijednost robe je potrebno procijeniti (upisati stvarnu tržišnu vrijednost robe, a ne simboličan iznos naveden na računu).
Isporuka robe s posredovanjem komisionara
Komisionar je poduzeće/osoba koja obavlja vanjskotrgovinske poslove u svoje ime, a za račun i po nalogu svog nalogodavca. Tri stranke su uključene u transakciju: prodavatelj, komisionar i kupac.
Postoji faktura između prodavatelja robe i komisionara te između komisionara i kupca robe.
Isporuka robe s uslugom montaže
Isporuka i montaža robe obuhvaća istovremenu isporuku i robe i usluge. Vrijednost koja se deklarira za statistiku robne razmjene unutar Unije (INTRASTAT) pokriva samo vrijednost robe, što znači da je za INTRASTAT potrebno deklarirati samo robu bez vrijednosti usluge.
Ako se INTRASTAT obrazac popunjava temeljem računa na kojem nije posebno navedena vrijednost robe i posebno vrijednost usluge montaže - u tom slučaju je potrebno vrijednost robe procijeniti prema tržišnoj vrijednosti robe (vrijednost koja bi se postigla u slučaju prodaje na otvorenom tržištu).
Primitak/otprema robe na konsignacijsko skladište
Konsignacija je posao u kojem vlasnik (konsignant) šalje određenu količinu robe svom zastupniku (konsignatoru) na konsignacijsko skladište s kojeg je konsignator prodaje za račun
konsignanta. Odnosi vezani uz konsignaciju uobičajeno su uređeni Ugovorom o konsignaciji.
Postoji razlika između konsignacijskih transakcija (engl. Consignment stock transactions) i call-off transakcija (engl. Call-off stock transactions):
> Ako se dobra premještaju iz jedne države članice EU-a u drugu pri čemu isporučitelj (dobavljač) zadržava kontrolu nad robom i vlasništvo nad robom, tada je riječ o konsignacijskim zalihama robe. Robu naknadno može kupiti više kupaca.
> Ako se dobra premještaju iz jedne države članice EU-a u drugu, pri čemu jedan kupac preuzima kontrolu nad robom (npr. kupac može prema vlastitoj slobodnoj volji predmetnu robu uzimati sa skladišta i distribuirati je maloprodajnim trgovinama ili stavljati u proizvodnju),
tada je riječ ocall-off zalihama robe.
Izvještavanje za Intrastat je istovjetno za obje vrste skladišta: svu robu koja se iz jedne države članice EU-a premješta u drugu državu članicu EU-a na konsignacijsko/call-off skladište potrebno je evidentirati u Intrastat sustavu države članice EU-a koja robu fizički otprema i u Intrastat sustavu države članice EU-a koja robu fizički prima sukladno tržišnoj vrijednosti robe.
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Kreditne note (odobrenja) i debitne note (terećenja)
Kreditna nota ili kreditno pismo je obrazac ili pismo upućeno od strane prodavatelja kupcu, kojim se kupcu odobrava umanjenje plaćanja po prethodno izdanom računu (ili računima).
Debitna nota je obrazac ili pismo upućeno od strane prodavatelja kupcu, kojim se kupca tereti za uvećanje plaćanja po prethodno izdanom računu (ili računima).
Za kreditne i debitne note vrijede ista pravila u INTRASTAT-u, stoga je u nastavku teksta korišten samo termin „kreditne note“. Kreditne note se izdaju u različitim situacijama kako bi se ispravila pogreška, u slučaju kada je iznos računa pogrešno deklariran, nije se primijenila ispravna diskontna stopa, roba se pokvarila unutar razdoblja garancije, nije ispunjen zahtjev kupca i roba se vraća, za naknadno odobrene popuste (rabati, sconta i ostale vrste popusta), za transferne cijene, itd.
Sve primljene/izdane kreditne note se prijavljuju u poreznim obrascima, međutim samo određene (znači ne sve) kreditne note se koriste za ispravak INTRASTAT obrazaca!
KAKO POSTUPITI kada izvještajna jedinica primi/izdaje kreditnu notu?
Najprije je potrebno odgovoriti na slijedeća pitanja:
> Koji je razlog izdavanja kreditne note?
> Postoji li fizičko kretanje robe (na koju se kreditna nota odnosi) između RH i druge države članice EU-a?
> Je li izvještajna jedinica obveznik INTRASTAT-a za oba toka (primitke i otpreme) ili samo za jedan tok (primitke ili otpreme)?
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Operativni leasing
Roba u operativnom leasingu isključena je iz izvještavanja za INTRASTAT kad je njezin ostanak planiran za manje od dvije godine. Roba u operativnom leasingu se mora izvještavati za INTRASTAT kada ugovor pokriva razdoblje dulje od dvije godine. Primici i otpreme izvještavaju se vrstom posla 91.
Razdoblje izvještavanja je mjesec u kojem je roba fizički primljena ili otpremljena (na početku sklapanja ugovora) ili mjesec u kojem postaje očito da će roba ostati dulje od dvije godine. Vrijednost robe je procijenjena vrijednost robe u trenutku sklapanja ugovora.
Roba koja je izvorno bila namijenjena za povrat unutar dvije godine, a nije se vratila u tom razdoblju izvještava se s procijenjenom vrijednošću u INTRASTAT obrascu za onaj mjesec u kojem postaje jasno da će roba ostati dulje od dvije godine u izvještajnoj državi članici.
Ako zakupodavac po isteku ugovora o operativnom leasingu prenese pravo vlasništva na zakupca, koji otkupi robu (razdoblje izvještavanja je mjesec u kojem je došlo do prijenosa prava vlasništva) – izvještava se (procijenjena) tržišna vrijednost robe u mjesecu prijenosa vlasništva na zakupca.
Financijski leasing
Financijski leasing izvještava se za Intrastat šifrom vrste posla 33 (Financijski leasing). Financijski leasing je transakcija u koju su uključene tri stranke: isporučitelj robe, zakupac i zakupodavac.
> Direktni leasing postoji kada su isporučitelj i zakupodavac ista osoba;
> Indirektni leasing postoji kada leasing poduzeće (zakupodavac) kupuje robu od proizvođača ili isporučitelja i naknadno iznajmi robu zakupcu.
Kada se zakupodavac i zakupac nalaze u istoj državi članici, a isporučitelj robe u drugoj državi članici - isporučitelj izvještava otpremu robe, zakupodavac pak primitak robe.
Ako su isporučitelj robe i zakupodavac u istoj državi članici, zakupac u drugoj državi članici - otpremu robe izvještava zakupodavac robe, zakupac pak primitak robe.
Izvještava se vrijednost robe u trenutku sklapanja ugovora, šifra vrsta posla 33. Razdoblje izvještavanja je mjesec kada je roba primljena ili otpremljena (obično mjesec kada je sklopljen ugovor o leasingu/najmu).
Roba namijenjena za oplemenjivanje pod ugovorom/Roba koja je vraćena nakon oplemenjivanja
Oplemenjivanje obuhvaća aktivnosti (promjena, izvedba, unaprjeđivanje sklopova, renoviranje, modificiranje, pretvorba, itd.) radi proizvodnje novog ili značajno poboljšanog proizvoda. To ne mora dovesti do promjene u tarifnom broju proizvoda.
Primjeri poslova oplemenjivanja:
> industrijska montaža proizvoda (komponente koje se koriste za proizvodnju novog proizvoda);
> konzerviranje (npr. dodatkom konzervansa);
> tretiranje (npr. protiv parazita i hrđe);
> miješanje proizvoda različite kvalitete za proizvodnju proizvoda nove kvalitete;
> punjenje boca tekućinom (npr. vina iz bačvi);
> pretvaranje tekstila u proizvod (npr. odjeća, ručne torbice, zavjese);
> razrjeđivanje ili koncentriranje tekućina (npr. sok).
U praksi, osim slučajeva u kojima postoji Ugovor o oplemenjivanju sklopljen između naručitelja usluge oplemenjivanja i izvršitelja, također postoje transakcije koje se za INTRASTAT izvještavaju na isti način kao da se radi o poslovima oplemenjivanja (npr. Ugovor o proizvodnji gotovog proizvoda). Takve transakcije se također smatraju poslovima oplemenjivanja.
Isporuka robe na ili nakon oplemenjivanja pod ugovorom, kao i transakcije koje se smatraju oplemenjivanjem - prijavljuju se u INTRASTAT.
Poslovni subjekti, koji se bave poslovima oplemenjivanja, ako prelaze utvrđenu vrijednost praga uključivanja za jedan tok, dužni su sami se prijaviti u Intrastat sustav. Izvješća se podnose za oba toka.
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Izvještavanje poslova oplemenjivanja u Intrastat
Šifra vrste posla ovisi o činjenici postoji li promjena vlasništva ili ne nad robom koja se šalje/prima na oplemenjivanje (sirovine ili poluproizvodi), te se u tom smislu koriste različite vrste posla u INTRASTAT obrascu:
> ako nema prijenosa vlasništva - znači sirovina ili poluproizvod ostaje u vlasništvu naručitelja, nema prijave “EU isporuke” u PDV obrascu – govorimo o “robi vlasnika” ili “robi naručitelja” (engl. “owner supply”).
Za INTRASTAT se tada izvještava otprema robe namijenjene oplemenjivanju vrstom posla 41 ili 42, dok se primitak gotovog oplemenjenog proizvoda (znači primitak robe nakon oplemenjivanja) izvještava vrstom posla 51 ili 52 prema bruto vrijednosti (otpremljena roba vlasnika iz RH + utrošeni dodatni materijal + usluga temeljem računa za uslugu oplemenjivanja).
> ako dolazi do promjene vlasništva - znači naručitelj oplemenjivanja prodaje sirovinu ili poluproizvod tvrtki koja će obavljati postupak oplemenjivanja, pri čemu se predmetna transakcija prijavljuje i u PDV obrascu temeljem komercijalnog računa.
Za INTRASTAT se izvještava otprema robe na oplemenjivanje vrstom posla 11, dok se primitak gotovog oplemenjenog proizvoda, temeljem izdanog računa za robu, također izvještava vrstom posla 11.
U standardnim slučajevima oplemenjivanja (u kojim procesor izdaje račun za uslugu oplemenjivanja, a ne račun za robu) kada je roba Unije otpremljena i primljena na oplemenjivanje, u INTRASTAT obrazac upisuje se:
za poslove primitka robe na oplemenjivanje
šifra vrste posla 41 – postupci s ciljem oplemenjivanja (prerade) pod ugovorom (bez prijenosa vlasništva procesoru), gdje se očekuje da će se roba vratiti početnoj državi članici otpreme.
šifra vrste posla 42 - postupci s ciljem oplemenjivanja (prerade) pod ugovorom (bez prijenosa vlasništva procesoru), gdje se ne očekuje da će se roba vratiti početnoj državi članici otpreme.
Fakturna vrijednost (FV) = tržišna vrijednost robe koja se prima na postupak oplemenjivanja (Ako ne postoji podatak o vrijednosti – FV je potrebno procijeniti).
za poslove otpreme robe nakon oplemenjivanja
šifra vrste posla 51 – postupci nakon oplemenjivanja (prerade) pod ugovorom (bez prijenosa vlasništva procesoru), gdje se roba vraća početnoj državi članici otpreme.
šifra vrste posla 52 – postupci nakon oplemenjivanja (prerade) pod ugovorom (bez prijenosa vlasništva procesoru), gdje se roba ne vraća početnoj državi članici otpreme.
Fakturna vrijednost (FV) = bruto vrijednost (tržišna vrijednost robe koja je primljena na postupak koji se smatra oplemenjivanjem + vrijednost usluge + vrijednost dodatno utrošenog materijala i dijelova).
Popravak
Popravak znači vraćanje robe u njezinu uobičajenu funkciju ili stanje. Cilj popravka je držanje robe u ispravnom stanju; to može uključiti ponovno građenje, zamjenu ili poboljšanje, ali niti u kojem slučaju ne mijenja vrstu robe. Općenito pod robom za i nakon popravka podrazumijeva se dakle neispravna roba koja je poslana serviseru kako bi se vratila njezina izvorna funkcija.
Zamjenski dijelovi ugrađeni u okviru popravka su rezervni dijelovi koji se koriste od strane servisera da bi se popravila neispravna roba. Serviser može zajedno s popravljenom robom poslati natrag i oštećene dijelove koje je zamijenio. Svi ovi proizvodi kada se kreću iz jedne države u drugu ne izvještavaju se za INTRASTAT.
Jedino ako serviser kupuje rezervne dijelove iz drugih država članica EU-a, koje kasnije koristi u svrhu popravka ili vraća neke neispravne rezervne dijelove dobavljaču, onda se te transakcije uključuju u INTRASTAT.
Isporuka robe na ili nakon popravka NE prijavljuje se u INTRASTAT.
Povrat robe i zamjena robe
Povrat robe odnosi se na fizičko vraćanje robe dobavljaču u drugu državu članicu EU-a, koje slijedi nakon prvotnog fizičkog kretanja robe od dobavljača (iz jedne države članice) do kupca (iz druge države članice). Obuhvaćene su slijedeće vrste posla: povrat robe (VP 21), zamjena za vraćenu robu (VP 22), zamjena (npr. pod garancijom) za robu koja se ne vraća (VP 23). Ustanovi li se da je isporučena roba nezadovoljavajuće kvalitete i roba se fizički vraća dobavljaču u drugu državu članicu EU-a, u tom slučaju važno je slijedeće:
Ako je izvještajna jedinica obveznik samo za primitke
Najprije se u izvornom obrascu (npr. izvorni obrazac za siječanj) prijavljuje PRIMITAK ukupne količine robe prema vrijednosti koja je navedena na računu, vrsta posla 11. Nakon zaprimanja kreditne note (koja se uobičajeno šalje slijedeći mjesec) – za Intrastat je potrebno dostaviti nadomjesni obrazac (za siječanj), u kojem je potrebno korigirati neto masu i fakturnu vrijednost prvotno primljene robe.
Ako je izvještajna jedinica obveznik samo za otpreme
Najprije se u izvornom obrascu (npr. izvorni obrazac za siječanj) prijavljuje OTPREMA ukupne količine robe prema vrijednosti koja je navedena na računu, vrsta posla 11. Nakon fizičkog povrata robe u RH (uobičajeno je da se kod povrata robe kreditna nota odmah izdaje) za Intrastat je potrebno dostaviti nadomjesni obrazac (za siječanj) u kojem je potrebno korigirati neto masu i fakturnu vrijednost prvotno otpremljene robe.
Ako je izvještajna jedinica obveznik za oba trgovinska toka (i primitke i otpreme)
Izvještava se povrat robe u mjesecu fizičkog povrata robe sa šifrom vrste posla 21 i nije potrebno provesti i umanjenje vrijednosti odobreno kreditnom notom. Dakle, kada se radi o povratu robe, iznos kreditne note se ne prijavljuje u INTRASTAT.
Šifra vrste posla 21, 22 i 23 u Intrastat obrascu za jedan trgovinski tok upotrebljava se isključivo ako je prethodno fizičko kretanje robe prijavljeno u Intrastat obrascu za suprotan trgovinski tok sa šifrom vrste posla 11 ili 12.
Povrat robe za koju je prvobitno kretanje praćeno šifrom vrste posla 3, 7, 8 ili 9 ponovno se izvještava s istom šifrom posla (3,7,8 ili 9), dok se povrat robe s prethodnom šifrom vrste posla 4 mora izvijestiti pod šifrom vrste posla 5.
Privremeni unos/otprema robe
Privremeno unesena roba u RH (npr. za sajmove, izložbe i sl.), namijenjena za ponovnu otpremu i koja se ne izlaže nikakvim promjenama osim uobičajene deprecijacije zbog njenog korištenja, isključuje se iz INTRASTAT izvještavanja ako su zadovoljeni slijedeći uvjeti:
> Oplemenjivanje nije planirano niti napravljeno
> Očekivano trajanje privremene upotrebe je manje od 24 mjeseca
> Otpreme/primitak se ne prijavljuje kao isporuka/stjecanje za PDV potrebe.
Ako predmetna roba ima status “robe Unije” i zadovoljava sva tri uvjeta za privremeni unos, primitak predmetne robe iz EU-a u RH nije potrebno uvrstiti u INTRASTAT izvještaj. Otprema privremeno unesene robe se također ne izvještava za INTRASTAT.
Prodaja na daljinu
Pojam prodaja na daljinu odnosi se na situaciju kada isporučitelj dobara, registriran za potrebe
PDV-a u jednoj državi članici EU-a, prodaje i isporučuje dobra privatnim potrošačima (građanima) u drugoj državi članici EU-a ili pravnim osobama koje nisu obveznici PDV-a
u drugoj državi članici EU-a. Tipični primjeri prodaje na daljinu jesu mrežna prodaja, TV prodaja, prodaja telefonom i prodaja putem kataloga.
Prijavljivanje robe, koja je predmet transakcije prodaje na daljinu, podliježe standardnim pravilima Intrastat izvještavanja:
na temelju priloga V., poglavlja I., odjeljka 3., stavaka 2 (a) i (b) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2020/1197.
Prodaja na daljinu u fiskalnom smislu - od 1. srpnja 2021. porezni sustav MOSS-a (eng. Mini One Stop Shop)
proširen je na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu te je MOSS
postao OSS (eng. One Stop Shop). Svrha uvođenja OSS elektroničkog sustava jest omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a
prema svim državama članicama Europske unije u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem tog sustava s kojeg
će se podaci iz prijave automatski prenositi onim državama članicama u kojima su isporuke oporezive.
Prodajom dobara na daljinu unutar Europske unije ne smatra se isporuka dobara pravnim i fizičkim
osobama čije stjecanje je oporezivo PDV-om (porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a, mali porezni obveznici koji su prešli prag stjecanja itd.).
Detaljnije o navedenoj tematici dostupno je na mrežnim stranicama Porezne uprave RH PDV_OSS (porezna-uprava.hr).
Poslovni subjekti, koji se bave prodajom na daljinu privatnim potrošačima (građanima) u drugoj državi članici EU-a ili pravnim osobama koje nisu obveznici PDV-a u drugoj državi članici EU-a),
ako prelaze utvrđenu vrijednost praga uključivanja za jedan tok, dužni su sami se prijaviti u Intrastat sustav i podnositi izvješća za istraživanje Intrastat. Izvješća se podnose za oba toka.
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Prodaja/nabava s posredovanjem agenta
Posrednik (agent) je poduzeće/osoba koja obavlja vanjskotrgovinske poslove u ime i za račun svog nalogodavca.
Njegova uloga je povezati nalogodavca s kupcem ili prodavateljem bez izravne intervencije kod zaključivanja posla i naplaćuje proviziju za obavljanje tog posla.
Primjer Intrastat izvještavanja kada u prodaji/nabavi posreduje agent pogledajte u Uputama za izvještajne jedinice.
Quasi tranzit (Roterdamski efekt)
Quasi tranzit se pojavljuje u slučajevima kada roba iz jedne države članice EU-a napušta teritorij Unije radi izvoza u treću zemlju (državu nečlanicu EU-a) pri čemu se izvozna carinska deklaracija podnosi u drugoj državi članici EU-a te obrnuto, kada se roba iz treće zemlje uvozi na teritorij EU-a pri čemu se uvozna carinska deklaracija podnosi u jednoj državi članici EU-a, a zatim se roba otprema u drugu državu članicu EU-a. U oba slučaja, u toj državi članici EU-a u kojoj se podnosi izvozna carinska deklaracija, rezident te druge države članice EU-a ne stječe pravo vlasništva nad robom.
O quasi tranzitu govori se u dva slučaja:
> Quasi uvoz
> Quasi izvoz
Quasi uvoz
Kada se strana roba iz treće zemlje, uvozno ocarini u državi članici „A“ pri čemu automatski mijenja svoj status u robu Unije, uvoznik nije rezident države članice „A“, a potom se roba Unije isporučuje u državu članicu „B“.
Quasi uvoz podrazumijeva situaciju kada se strana roba iz države nečlanice EU-a (dakle iz treće zemlje) uvozno ocarini u državi članici EU-a (pri čemu automatski mijenja svoj status u robu Unije) od strane nerezidenta, prije isporuke u drugu državu članicu EU-a. Kretanje robe između države nečlanice i države članice EU-a se dijeli na dva trgovinska toka: jedan zabilježen za EXTRASTAT (statistika robne razmjene između država članica EU-a i država nečlanica EU-a); drugi za INTRASTAT(statistika robne razmjene između država članica EU-a).
Kada je riječ o utvrđivanju quasi uvoza, predmetnu transakciju se može najlakše prepoznati ako se pri podnošenju uvozne carinske deklaracije primjenjuju carinski postupci 42 ili 63.
Postupak 42 je postupak puštanja robe u slobodan promet uz oslobođenje od plaćanja PDV-a jer je roba namijenjena drugoj državi članici EU-a.
Postupak 63 je ponovni uvoz uz istodobno puštanje robe u slobodan promet uz oslobođenje od plaćanja PDV-a jer je roba namijenjena drugoj državi članici EU-a.
Razlike između quasi uvoza i redovnog (standardnog) uvoza, slikovito se mogu prikazati na slijedeći način:
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice
Quasi izvoz
Kada se roba Unije iz države članice „A“ fizički otprema u državu članicu „B“ te se u državi članici „B“ podnosi izvozna carinska deklaracija (jer se roba izvozi u treću zemlju). Izvoznik nije rezident države članice „B“.
Teritorij Unije – obuhvaća carinski teritorij Unije (dakle teritorij svih država članica EU-a).
Kretanje robe u izvoznom postupku između države nečlanice EU-a i države članice EU-a moguće je obaviti na dva načina:
Redovni izvoz
Robu namijenjenu izvozu u treću zemlju redovno izvozno ocariniti u RH, a zatim se roba uz korištenje carinskog provoznog postupka otprema u drugu državu članicu EU-a gdje se nalazi vanjska granica carinskog područja Unije, s namjerom napuštanja carinskog teritorija EU-a i izvoza robe u treću zemlju.
U takvom slučaju nema izvještavanja za INTRASTAT, s obzirom na to da se statistički podaci o robi iz izvozne carinske deklaracije automatski evidentiraju u EXTRASTAT sustavu.
Quasi izvoz
Robu namijenjenu izvozu u treću zemlju izvozno ocariniti u drugoj državi članici EU-a (npr. u Sloveniji), dakle EU državi u kojoj će roba fizički prijeći granicu i napustiti carinsko područje Unije s namjerom izvoza u treću zemlju. Dakle, roba iz RH se otprema u Sloveniju (državu članicu EU-a) gdje će biti utovarena na brod za npr. Saudijsku Arabiju. U tom slučaju statističko izvještavanje se dijeli na dva trgovinska toka – INTRASTAT (u koji je potrebno prijaviti fizičko kretanje robe Unije od RH do Slovenije) i EXTRASTAT (statistički podaci o robi se automatski evidentiraju iz izvozne carinske deklaracije).
U nastavku je slikovno prikazana razlika između quasi izvoza i redovnog izvoza:
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Rabati, sconta i ostali popusti
POPUST je dio cijene kojim se određuje sniženje. Prilikom ispunjavanja INTRASTAT obrasca prema računu na kojem je naveden popust, izvještajna jedinica je obvezna precizno utvrditi radi li se o popustu na robu ili popustu na plaćanje!
RABAT je popust na prodajnu cijenu kojeg proizvođač daje veleprodajnoj ili maloprodajnoj trgovini, uobičajeno temeljem naručene značajne količine dobara. Rabat se u pravilu smatra umanjenom (sniženom) cijenom u odnosu na cijenu prema cjeniku za robu i usluge, koji se odobrava određenim kupcima pod različitim uvjetima i u različitim razdobljima. Kriteriji za rabat su unaprijed dogovoreni. Rabat se uključuje u vrijednost robe prijavljene u INTRASTAT!
SCONTO predstavlja popust na plaćanje u roku, odnosno nagrada za pravovremeno plaćanje (npr. 5% ili 10% popusta za plaćanje u roku od 10, 30 ili 60 dana od dana izdavanja računa). Sconto se ne uključuje u vrijednost robe prijavljene u INTRASTAT!
Količinski popust je popust koji odobrava prodavatelj robe kupcu kada je dosegnuta određena količina prodane robe. Ako je količinski popust unaprijed dogovoren (kao uvjet kupoprodaje) ili je količinski popust javno dostupan svim zainteresiranim kupcima – tada se uključuje u vrijednost robe prijavljene u INTRASTAT!
Popusti za prethodne isporuke – ne uključuju se u vrijednost robe prijavljene u INTRASTAT!
Ostali popusti – ako su dostupni svim kupcima, tada se uključuju u vrijednost robe prijavljene u INTRASTAT.
Popusti koje je potrebno iskazati u INTRASTAT obrascu:
U slučaju kada su rabati i popusti na isporučenu robu (NE popust na plaćanje već popust na robu) poznati izvještajnoj jedinici već u trenutku izvještavanja i mogu se povezati s pojedinom isporukom određene robe, trebaju se svakako uzeti u obzir kod izvještavanja vrijednosti i količine za INTRASTAT.
U slučaju da se već izvijestilo za INTRASTAT primitak ili otpremu robe, a naknadno se ustanovila razlika u količini ili vrijednosti za određenu isporuke robe, nadomjesnim obrascem treba prilagoditi (izmijeniti) već iskazane podatke o vrijednosti i/ili količini primljene ili otpremljene robe.
Popusti koje nije potrebno iskazati u INTRASTAT obrascu:
Rabati i popusti odobreni naknadno za cjelokupni ugovor ili za prethodno obavljene transakcije i naknadne promjene predmetnog ugovora, ne trebaju se izvještavati za INTRASTAT.
Popusti vezani za načine plaćanja (npr. avansno plaćanje), plaćanje prije roka ili dogovoreni ugovorom između dobavljača i kupca se ne izvještavaju za INTRASTAT.
Roba u tranzitu (provozu)
Sukladno Prilogu V Poglavlja I. Odjeljak 1. točka (j) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1197 „Roba u provozu između država članica” znači roba koja na putu u državu članicu odredišta prolazi kroz drugu državu članicu ili se u njoj zaustavlja zbog razloga povezanih samo s prijevozom robe, a da to kretanje nije uvoz ili izvoz robe u tu državu članicu.“ Kriterij za precizno identificiranje je li roba u provozu jest pismeno iskazana namjera o odredištu kojem je roba namijenjena. Navedeno znači da mora postojati pismena dokumentacija o jednoj transakciji, koja nedvojbeno dokazuje početnu državu članicu EU-a i odredišnu državu članicu EU-a.
Ako roba na svom putu od početne do odredišne države članice EU-a zastane u nekoj intermedijarnoj državi članici EU-a iz razloga koji nisu vezani uz oplemenjivanje robe niti uz prijenos vlasništva nad robom, tada se ta intermedijarna država članica EU-a smatra provoznom državom članicom EU-a, u kojoj nije potrebno prijaviti robu u sustav INTRASTAT.
Važno! Tranzitom (provozom) se smatraju one situacije u kojima prodavatelj iz jedne države članice EU-a (npr. Mađarske) prodaje robu kupcu iz druge države članice EU-a (npr. Slovenije) pri čemu roba fizički prolazi kroz teritorij treće države članice EU-a (npr. Hrvatske) pri čemu u provoznoj državi članici EU-a:
> Nema promjene vlasništva nad robom – ne stječe se vlasništvo nad robom i nema prijave takve robe u hrvatske porezne obrasce, već roba samo fizički prolazi kroz teritorij RH,
> Nema oplemenjivanja nad robom – ne rade se preinake ili nadogradnje na robi u RH
Moguće je da se roba fizički zaustavi na neko vrijeme u Hrvatskoj isključivo zbog pretovara na drugo prijevozno sredstvo (pri čemu nema provođenja radnji iz točke 1. i točke 2.).
Što nije tranzit?
Ispravno razumijevanje i točno definiranje provozne države članice u praksi se pokazalo vrlo problematičnim. Prikupljanjem informacija o razlozima pogrešnog razumijevanja koncepta tranzita, utvrđeno je kako u praksi poslovni subjekti zanemaruju činjenicu da mora postojati pismena dokumentacija o jednoj izvršenoj transakciji.
Naime, u većini slučajeva poslovni subjekti imaju dokumentaciju o dvjema kupoprodajnim transakcijama, koje su izvršene jedna za drugom (što znači da posjeduju dva komercijalna računa za istu robu, ali različite vrijednosti), pri čemu se roba fizički ne istovaruje, već na istom prijevoznom sredstvu nastavlja kretanje do krajnjeg (drugog) kupca.
Obzirom na to da jedan račun predstavlja samo jednu transakciju, ako postoje dva računa, znači da postoje dvije transakcije te je svaku transakciju potrebno promatrati zasebno.
Sukcesivne pošiljke
Sukcesivne pošiljke znače isporuku sastavnih dijelova cijelog proizvoda u nesastavljenom ili rastavljenom stanju, koji se, zbog komercijalnih ili transportnih razloga, dostavljaju tijekom više razdoblja izvještavanja. Da bi se neka pošiljka (isporuka) dobara smatrala sukcesivnom – mora biti zadovoljen osnovni uvjet: razvrstavanje proizvoda (npr. čitave linije postrojenja) u jednu KN šifru (jedna stavka robe u INTRASTAT izvještaju).
S obzirom na to da se u takvim slučajevima roba iz jedne KN šifre isporučuje kroz više razdoblja izvještavanja, npr. kroz više mjeseci (zbog transportnih ili komercijalnih razloga) – metodologija INTRASTAT-a omogućuje izvještajnim jedinicama da predmetnu robu deklariraju u INTRASTAT obrascu u mjesecu posljednje isporuke.
Razdoblje izvještavanja za primitke ili otpreme sukcesivnih pošiljki iskazuje se na način da se podaci izvještavaju samo jednom, u mjesecu kada je zadnja pošiljka primljena ili otpremljena. Izvještava se ukupna vrijednost svih pošiljki, a u polje 10 (šifra robe) upisuje se šifra KN-a sastavljenog proizvoda.
Predujmovi
Intrastat je statistički sustav koji prati isključivo fizičko kretanje robe između država članica EU-a. Obzirom da predujmovi nisu roba već naknada za unaprijed izvšeno plaćanje (dijela) robe, samim time se dani/primljeni predujmovi unutar EU-a smatraju uslugom i ne prijavljuju se u Intrastat obrascima. U fiskalnom smislu računi za dani/primljeni predujam unutar EU-a se ne prijavljuju u poreznim obrascima temeljem čl. 38 Pravilnika o PDV-u. Naime, obveza obračuna PDV-a za predujmove se razlikuje za dane/primljene predujmove u tuzemstvu (unutar RH) te za dane/primljene predujmove unutar EU-a.
Za predujmove unutar EU-a obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku stjecanja/isporuke dobara unutar EU-a (a ne prije toga). Račun za primljeni/dani predujam unutar EU-a se odmah knjiži računovodstveno, ali se NE prijavljuje u Obrascu PDV. Obrazac PDV se popunjava tek po primitku/izdavanju računa za fizičku isporuku/stjecanje dobara unutar EU-a (dakle tek kada se roba fizički isporuči i izdaje račun za robu, a ne račun za avans). Sve navedeno propisano je čl. 38 Pravilnika o PDV-u.
Ispravno popunjeni porezni obrasci su ključni pri usporedbi Intrastat podataka sa PDV podacima. U slučaju danih/primljenih predujmova untutar EU-a, računi se ne prijavljuju u poreznim obrascima niti u Intrastat obrascima. Samim time razlike se neće pojavljivati.
No, u slučaju da porezni podaci sadrže i račune za dani/primljeni predujam unutar EU-a, to je siguran pokazatelj da su porezni obrasci pogrešno popunjeni protivno odredbama čl. 38 Pravilnika o PDV-u. Izvještajne jedinice u obvezi su takve porezne podatke ispraviti.
Više informacija doznajte iz Uputa za izvještajne jedinice.
Obveza izvještavanja u slučajevima triangularne trgovine
Triangularna trgovina obuhvaća onu transakciju robom u kojoj sudjeluju najmanje tri poslovna subjekta, u dvije ili tri različite zemlje, a najmanje dvije od tih zemalja su članice EU-a. Izvještavaju samo oni poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj, koji kupuju ili prodaju robu trgovačkom partneru (osobi odgovornoj za PDV) u drugoj državi članici EU-a te kada roba prelazi hrvatsku granicu.
Osnovna pravila INTRASTAT izvještavanja poslova triangularne trgovine su sljedeća:
> INTRASTAT prati fizičko kretanje robe na razini država članica EU-a, bez obzira na tok računa.
> U slučaju da unutar iste države članice postoje dva različita poslovna subjekta (porezna obveznika) koji sudjeluju u triangularu, za INTRASTAT izvještava onaj poslovni subjekt koji ima trgovačkog partnera iz druge države članice EU-a, što je vidljivo iz računa na kojem se preprodavatelj poziva na zakonske odredbe koje reguliraju triangularne transakcije.
Primjeri obveze izvještavanja za Intrastat u slučajevima triangularne trgovine s uključenim državama članicama EU-a detaljno su opisani u
Uputama za izvještajne jedinice.
Što se NE prijavljuje u Intrastat?
> usluge, osim usluge oplemenjivanja
> triangular - ako roba fizički ne prolazi hrvatsku granicu
> tranzit pod uvjetom da u tranzitnoj državi članici EU-a:
1. nema promjene vlasništva nad robom na rezidenta ili nerezidenta tranzitne države članice EU-a
2. otprema/primitak ne deklarira se kao isporuka/stjecanje unutar EU-a za potrebe PDV-a
3. nema oplemenjivanja nad robom u tranzitnoj državi članici EU-a.
> monetarno zlato
> sredstva plaćanja koja su zakonsko sredstvo plaćanja, vrijednosni papiri, poštarine, porezi, naknade
> roba za ili nakon privremenog korištenja (npr. najam, posudba, operativni leasing), pod uvjetom da su svi sljedeći uvjeti zadovoljeni:
1. nije riječ o oplemenjivanju ili oplemenjivanje nije bilo planirano niti provedeno.
2. očekivano trajanje privremenoga korištenja robe manje je od dvije godine.
3. otprema/primitak ne deklariraju se kao isporuka/stjecanje za potrebe PDV-a.
> roba koja se kreće između:
1. država članica EU-a i njihovih teritorijalnih enklava u drugim državama članicama EU-a
2. države članice EU-a domaćina i teritorijalnih enklava drugih država članica EU-a ili međunarodnih organizacija
> softver preuzet s interneta
> besplatno nabavljena roba koja nije predmet komercijalnih poslova, kao što su reklamni materijal i komercijalni uzorci
> roba za i nakon popravka te zamjenski dijelovi uključeni u popravak i zamjenu neispravnih dijelova
Pojednostavljenja
Pojednostavljeno izvještavanje za Intrastat razlikuje se među državama članicama EU-a ovisno o tome koju je mjeru pojednostavljenja nacionalno statističko tijelo odlučilo primijeniti. U Intrastat sustavu Republike Hrvatske u 2024. godini primjenjuju se slijedeće mjere pojednostavljenja:
- pojednostavljeno izvještavanje dijelova motornih vozila (KN šifra 9990 87 00)
- pojednostavljeno izvještavanje dijelova zrakoplova (KN šifra 9990 88 00)
- pojednostavljeno izvještavanje pošiljaka i stavaka male vrijednosti (KN šifra 9950 00 00)
- pojednostavljeno izvještavanje industrijskih postrojenja (KN šifra 9880 xx 00)
- pojednostavljenje za statističku vrijednost robe
Korištenje posebnih šifri Kombinirane nomenklature (9990 87 00, 9990 88 00, 9950 00 00) je opcionalno. Ako izvještajna jedinica/deklarant koristi posebne KN šifre u Intrastat obrascu – obveza je takve stavke robe u Intrastat obrascu sumirati prema pravilima sumiranja.
Važno! Ako stavke u Intrastat obrascu nisu sumirane, tada nije dopušteno koristiti posebne šifre KN-a. U slučaju da korištenje pojednostavljenih šifri KN-a rezultira smanjenjem kvalitete statističkih podataka za određenu izvještajnu jedinicu ili za određenu vrstu robe te u slučaju sumnje u zloporabu, DZS i/ili Carinska uprava mogu takvim izvještajnim jedinicama zabraniti upotrebu pojednostavljenih šifri KN-a do daljnjega ili na određeno razdoblje.
Više informacija doznajte u Uputama za Izvještajne jedinice.
Dijelovi motornih vozila
Prijavljivanje dijelova i pribora za motorna vozila općenito zahtijeva razvrstavanje širokog spektra robe u različite podbrojeve kombinirane nomenklature. Stoga se u Intrastat sustav RH od 01.01.2024. uvodi mogućnost pojednostavljenog deklariranja dijelova motornih vozila kako bi se izvještajnim jedinicama/deklarantima smanjilo administrativno opterećenje.
Dijelove motornih vozila, koje izvještajna jedinica kupuje ili prodaje, čija vrijednost po stavci na računu iznosi manje ili jednako 1.000 EUR, može se u Intrastat obrascu prijaviti prema posebnoj šifri KN-a 9990 87 00.
U tom slučaju u polje „Zemlja podrijetla“ upisuje se šifra QV dok u polje „Zemlja namjene/isporuke“ mora biti upisana precizna geonomenklaturna šifra partnerske EU članice.
Za trgovinski tok otpreme, u polje „PDV broj kupca/primatelja robe“ može se upisati Dummy šifra QV999999999999 (QV i 12 devetki) ako u partnerskoj EU članici postoji više različitih kupaca. Ako je u pitanju jedan kupac, upisuje se precizan PDV ID broj kupca koji je valjan u VIES bazi.
Primjena ove posebne KN šifre je opcionalna, a odnosi se podjednako na nove i na rabljene dijelove motornih vozila koje izvještajne jedinice/deklaranti mogu prijavljivati na dva načina:
- Prema standardnim šiframa KN-a ili…
- Pojednostavljeno prema posebnoj KN šifri 9990 87 00 pod uvjetom da je vrijednost dijelova motornih vozila po stavci na komercijalnom računu manja ili jednaka 1.000 EUR.
Važno!
1) Ako izvještajna jedinica/deklarant koristi KN šifru 9990 87 00 u Intrastat obrascu – obveza je takve stavke robe u Intrastat obrascu sumirati prema pravilima sumiranja.
2) DZS i/ili Carinska uprava mogu mogu ograničiti ili zabraniti upotrebu pojednostavljene KN šifre 9990 87 00 pojedinoj izvještajnoj jedinici ili za pojedinu vrstu proizvoda.
3) Vrste proizvoda za koje nije dopušteno koristiti pojednostavljenu KN šifru 9990 87 00 u Intrastat obrascu: GUME, ULJA I AKUMULATORI.
Više informacija doznajte u Uputama za Izvještajne jedinice.
Dijelovi zrakoplova
Od 01.01.2024. uvodi se mogućnost pojednostavljenog deklariranja dijelova zrakoplova kako bi se izvještajnim jedinicama/deklarantima smanjilo administrativno opterećenje.
Dijelove zrakoplova i pribor, koje izvještajna jedinica kupuje ili prodaje, čija vrijednost po stavci na računu iznosi manje ili jednako 1.000 EUR, može se u Intrastat obrascu prijaviti prema posebnoj šifri KN-a 9990 88 00.
U tom slučaju u polje „Zemlja podrijetla“ upisuje se šifra QV dok u polje „Zemlja namjene/isporuke“ mora biti upisana precizna geonomenklaturna šifra partnerske EU članice.
Za trgovinski tok otpreme, u polje „PDV broj kupca/primatelja robe“ može se upisati Dummy šifra QV999999999999 (QV i 12 devetki) ako u partnerskoj EU članici postoji više različitih kupaca. Ako je u pitanju jedan kupac, upisuje se precizan PDV ID broj kupca koji je valjan u VIES bazi.
Primjena ove posebne KN šifre je opcionalna, a odnosi se podjednako na nove i na rabljene dijelove zrakoplova.
Važno!
Ako izvještajna jedinica/deklarant koristi posebne KN šifre u Intrastat obrascu – obveza je takve stavke robe u Intrastat obrascu sumirati prema pravilima sumiranja.
Više informacija doznajte u Uputama za Izvještajne jedinice.
Pošiljke male vrijednosti i stavke male vrijednosti
Pošiljka male vrijednosti, predstavlja “sve transakcije tijekom referentnog mjeseca koje su predmet istog računa”. Ako je ukupan iznos pošiljke robe naveden na jednom računu manji ili jednak 1.000 EUR, tada neovisno o broju stavaka robe, čitav račun je dopušteno prijaviti u Intrastat obrascu kao jednu stavku robe razvrstanu prema posebnoj KN šifri 9950 00 00.
Stavka male vrijednosti je jedna stavka na računu vrijednosti manje ili jednako 1.000 EUR, koja se u Intrastat obrascu također može opcionalno deklarirati prema posebnoj KN šifri 9950 00 00.
Pojednostavljeno izvještavanje pošiljaka i stavaka male vrijednosti namijenjeno je ponajprije manjim poslovnim subjektima koji ručno popunjavaju Intrastat obrazac u Excelu kopiranjem ili prepisivanjem stavke po stavke iz odgovarajućih dokumenata.
U tom slučaju u polje „Zemlja podrijetla“ upisuje se šifra QV dok u polje „Zemlja namjene/isporuke“ mora biti upisana precizna geonomenklaturna šifra partnerske EU članice.
Za trgovinski tok otpreme, u polje „PDV broj kupca/primatelja robe“ može se upisati Dummy šifra QV999999999999 (QV i 12 devetki) ako u partnerskoj EU članici postoji više različitih kupaca. Ako je u pitanju jedan kupac, upisuje se precizan PDV ID broj kupca koji je valjan u VIES bazi.
Ukupna ograničenja po jednom Intrastat obrascu, koja su ranijih godina vrijedila (max 1.000 kg neto mase i max 10.000 EUR fakturne vrijednosti mjesečno) od 01.01.2024. se više ne primjenjuju. Također je važno naglasiti da stavke robe prijavljene prema posebnim šiframa KN-a mogu biti jedine stavke robe u Intrastat obrascu.
Važno!
Ako izvještajna jedinica/deklarant koristi posebne KN šifre u Intrastat obrascu – obveza je takve stavke robe u Intrastat obrascu sumirati prema pravilima sumiranja.
Više informacija doznajte u Uputama za Izvještajne jedinice.
Industrijska postrojenja
Ako sastavne dijelove, namijenjene izgradnji industrijskog postrojenja, čine proizvodi koji se klasificiraju u isto poglavlje Kombinirane nomenklature – izvještajne jedinice mogu zatražiti od DZS-a izdavanje "Odobrenja za pojednostavljeno izvještavanje", ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. Ako je riječ o novome industrijskom postrojenju – ukupna vrijednost novog postrojenja mora biti veća od 3 mil. eura.
2. Ako je riječ o rabljenome industrijskom postrojenju – ograničenje vrijednosti se ne primjenjuje
3. Izvještajna jedinica mora podnijeti pismeni "Zahtjev za odobrenjem pojednostavljenog izvještavanja".
Kod pojednostavljenog izvještavanja statistika robne razmjene između država članica pokriva samo otpreme i primitke sastavnih dijelova koji se koriste za izgradnju novih industrijskih postrojenja ili za rabljena industrijska postrojenja.
Cilj ovog pojednostavljenja je smanjenje opterećenja za izvještajne jedinice jer izvještajna jedinica može deklarirati svoju trgovinu za svaku sastavnu komponentu koristeći se jednom šifrom proizvoda iz poglavlja 98, umjesto da se koristi s više različitih šifri proizvoda iz različitih podnaslova poglavlja KN-a. Šifre robe dodijelit će se kako slijedi:
> prve četiri znamenke su 9880
> peta i šesta znamenka označuju poglavlje KN-a kojem pripadaju sastavni dijelovi (XX)
> sedma i osma znamenka su nula (00).
Pri korištenju pojednostavljenih šifri KN-a ne izvještava se podatak o količini u jedinici mjere, međutim podatak o neto masi je obvezan. Razdoblje izvještavanja je mjesec u kojem roba fizički ulazi ili fizički napušta teritorij RH. Ako se neke komponente isporučuju kao sukcesivne pošiljke, izvještava se samo jedanput, u mjesecu kada je posljednja pošiljka primljena ili otpremljena.
Važno!
"Zahtjev za odobrenjem pojednostavljenog izvještavanja" izvještajne jedinice podnose na e-mail intrastat.prijava@carina.hr,
a zahtjev mora sadržavati specificirane podatke koji su relevantni za donošenje odluke, a to su:
- podaci o izvještajnoj jedinici (Naziv izvještajne jedinice, adresa, OIB)
- tok primitak/otprema
- trgovački naziv robe (postrojenja), šifra iz KN-a
- ugovorena vrijednost posla: vrijednost prema ugovoru
- popis proizvoda koji spadaju u isto poglavlje KN-a s navedenom vrijednošću i količinom
- razdoblje u kojem će se obavljati primitak/otprema: od <datum> do <datum>
- broj ugovora
- zemlja partner (zemlja s kojom je sklopljen ugovor te zemlja/zemlje iz koje se roba otprema)
- informacija o tome koristi li trgovački partner u drugoj državi članici EU-a pojednostavljeno izvještavanje.
Ako izvještajna jedinica ne podnese ''Zahtjev za odobrenjem pojednostavljenog izvještavanja'', tada je obvezna svaku sastavnu komponentu industrijskog postrojenja razvrstati u odgovarajuću šifru KN-a (u tom slučaju nije dopušteno koristiti tarifiranje prema pojednostavljenim šiframa KN-a). U tom slučaju upisuje se i podatak o količini u jedinici mjere ako je propisan šifrom KN-a.
Statistička vrijednost robe
Statistička vrijednost je definirana kao vrijednost robe na hrvatskoj granici. Ova varijabla se izračunava iz fakturne vrijednosti robe kojoj se, ovisno o uvjetima isporuke (prema INCOTERMS 2020 paritetima), dodaje ili oduzima dio vrijednosti koji se odnosi na trošak transporta do hrvatske granice.
Ukidanje polja “Statistička vrijednost” u Intrastat obrascu je prva mjera pojednostavljenja uvedena u Intrastat sustav prije nekoliko godina. Njome je značajno smanjeno administrativno opterećenje izvještajnih jedinica/deklaranata. Umjesto njih, statističku vrijednost robe automatski izračunava Carinski informacijski sustav pri zaprimanju Intrastat obrazaca.
Na ovaj način podatak o statističkoj vrijednosti robe je i dalje dostupan korisnicima statističkih podataka, a obveznicima izvještavanja za Intrastat je istovremeno olakšano popunjavanje Intrastat obrasca.
Rokovi dostave Intrastat izvještaja
Razdoblje izvještavanja i rokovi dostave
Od 1. siječnja 2025. nadalje svu robu koja je predmet prodaje kupcima u drugim državama članicama EU-a (Dokaz: račun koji se prijavljuje u poreznim obrascima), potrebno je prijaviti u Intrastat obrascu za OTPREME prema mjesecu nastanka oporezivog događaja. Izvještajne jedinice koje su ranije prijavljivale takvu robu prema mjesecu fizičkog prelaska robe preko hrvatske granice, najčešće su imale odstupanja između Intrastat i poreznih podataka. Ove izmjene uvode se kako bi se takva odstupanja smanjila na najmanju moguću mjeru te općenito olakšalo popunjavanje Intrastat obrazaca.
Za trgovinski tok PRIMITAK od 1. siječnja 2025. nadalje izvještajnim jedinicama je dopušteno prijavljivanje robe u Intrastat obrascima prema nastanku oporezivog događaja ili, kao i ranijih godina, prema mjesecu prelaska robe preko hrvatske granice.
Važno! Rok za dostavu Intrastat obrasca je period do 15.-tog u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca za koji se Intrastat obrazac podnosi, neovisno o tome je li 15. u mjesecu radni ili neradni dan.
Više informacija doznajte u Uputama za Izvještajne jedinice.
Razdoblje izvještavanja prema šifri vrste posla (skraćena tablica)
Tečajne liste
Ako je vrijednost na računu prikazana u stranoj valuti ista se preračunava primjenom službene tečajne liste HNB-a. Srednji tečaj prve važeće tečajne liste za određeni mjesec, odnosno mjesec za koji se izvještava, primjenjuje se za preračun valuta za taj cijeli mjesec
i nalazi se na službenoj internetskoj stranici HNB-a. Međutim, ukoliko izvještajne jedinice u svom radu koriste aplikaciju koja omogućuje primjenu isključivo dnevne tečajne liste HNB-a – tada je za potrebe sastavljanja Intrastat izvještaja dopušteno koristiti dnevne tečajne liste HNB-a za važeći datum.
Informacije o tečajnim listama za određeno razdoblje izvještavanja obveznici mogu dobiti u Intrastat Helpdesku.
Intrastat Helpdesk
Tel: (+385 42) 23 42 55
intrastat.helpdesk@carina.hr
Radno vrijeme: 7,30h - 15,30h
Metodološke i tehničke upute za Intrastat izvještavanje
Upute za izvještajne jedinice
Upute za izvještajne jedinice sadrže sva detaljna metodološka pojašnjenja i praktične primjere popunjavanja Intrastat obrazaca za pojedine transakcije.
Intrastat ukratko 2025 (pdf)
Upute za izvještajne jedinice 2025. (pdf)
Tehničke upute
Tehničke upute za pristup Intrastat sustavu uz korištenje usluga e-Carine:
Upute za registraciju u e-Carinu (pdf)
Upute za administraciju e-Carine (pdf)
Tehničke upute za popunjavanje i slanje Intrastat izvještaja:
Intrastat obrazac - struktura polja i kontrole (pdf)
Upute za preuzimanje i spremanje na računalo excel Intrastat obrasca (pdf)
Korisničke upute za online popunjavanje i slanje Intrastat obrasca (CIWS) (pdf)
xml shema (instIr002.zip za download)
Često postavljana pitanja
Ukoliko naš poslovni subjekt nema primitaka u/otpreme iz država članica EU tijekom mjeseca, moramo li svejedno poslati Intrastat obrazac?
DA – ukoliko u jednom kalendarskom mjesecu niste imali robne razmjene uopće, tada je u Intrastat sustav potrebno dostaviti Nulti obrazac (Intrastat obrazac koji sadrži samo osnovne podatke bez stavaka robe).
Koju tečajnu listu moramo koristiti u Intrastat obrascu?
Za popunjavanje Intrastat obrasca potrebno je koristiti srednji tečaj prve važeće tečajne liste Hrvatske narodne banke za određeni kalendarski mjesec. Mjesečnu tečajnu listu možete preuzeti na web stranici CIWS-a ili na web stranici HNB-a.
Napomena: ako u svom poslovanju koristite aplikaciju koja omogućuje primjenu isključivo dnevne tečajne liste HNB-a – tada je za potrebe popunjavanja Intrastat obrasca dopušteno koristiti dnevne tečajne liste HNB-a.
Često postavljana pitanja
Došlo je do izmjene u kontakt podacima u našem poslovnom subjektu(odgovorna osoba, kontakt osobe…). Koga moramo obavijestiti o promjenama u poslovnom subjektu?
O svakoj promjeni u kontakt podacima poslovnog subjekta potrebno je obavijestiti Službu za Intrastat Carinske uprave na slijedeći način: ponovno se popunjava Obrazac za prijavu u Intrastat i dostavlja e-mailom na intrastat.prijava@carina.hr
Po zaprimanju istog Služba za Intrastat će ažurirati kontakt podatke o izvještajnoj jedinici u Intrastat sustavu.
Napomena: broj poslanih Obrazaca za prijavu u Intrastat je neograničen.
Izmijenio nam se OIB, zbog pripajanja drugom poslovnom subjektu ili izmjene obrta u tvrtku, trebamo li obavijestiti Službu za Intrastat? Možemo li nastaviti izvještavati iako smo promijenili OIB poslovnog subjekta?
Prilikom promjene OIB-a važno je obavijestiti o tome Službu za Intrastat: telefonom ili putem e-maila svojeg referenta ili Intrastat Helpdesk (Tel: +385 42 23 42 55; Email: intrastat.helpdesk@carina.hr). OIB kao i PDV ID broj označavaju jednog statističkog obveznika. U slučaju promjene OIB-a/PDV ID broja dolazi i do promjene statističkog obveznika stoga je u takvim situacijama važno slijedeće:
> Ako postoji pismena dokumentacija u kojoj je decidirano navedeno kako „OIB 1“ prenosi sva prava i obveze na „OIB 2“ – tada se i obveza izvještavanja za Intrastat prenosi sa „OIB 1“ na „OIB 2“. Statistički obveznik „OIB 2“ u tom slučaju odmah postaje obveznik Intrastata (budući da je na njega prenesena obveza izvještavanja za Intrastat).
> Ako postoji pismena dokumentacija u kojoj je navedeno isključivo ukidanje/prestanak poslovanja poslovnog subjekta bez prijenosa prava i obveza na drugi poslovni subjekt – tada će poslovnom subjektu „OIB 1“ biti ukinuta obveza izvještavanja za Intrastat. Istovremeno poslovni subjekt „OIB 2“ neće odmah postati obveznik Intrastata već u kalendarskom mjesecu u kojem će prijeći prag ulaska u Intrastat sustav.
Zbog promjena u poslovanju znatno su nam se smanjili primici/otpreme robe u/iz država članica EU. Zbog toga smo pali ispod godišnjeg praga uključivanja. Do kada moramo nastaviti izvještavati za Intrastat?
Ako je poslovnom subjektu dodijeljena redovna obveza izvještavanja za Intrastat (početkom ili tijekom kalendarske godine) – tada je poslovni subjekt u obvezi podnositi Intrastat obrasce do kraja tekuće kalendarske godine. Iznimno:
> ako izvještajna jedinica najmanje 3 mjeseca zaredom šalje Nulte obrasce u Intrastat sustav (što znači da nema apsolutno nikakve robne razmjene unutar EU) ili je smanjio obujam poslovanja – tada može Službi za Intrastat dostaviti pismeni Zahtjev za ukidanje obveze izvještavanja.
Zahtjev se dostavlja e-mailom referentu ili na Intrastat Helpdesk (Intrastat.helpdesk@carina.hr). Konačnu odluku o ukidanju obveze izvještavanja donosi DZS, o čemu Služba za Intrastat obavještava izvještajnu jedinicu.
> ako poslovni subjekt prestaje poslovati (npr. likvidacija) – obveza izvještavanja za Intrastat može prestati odmah, ali je o likvidaciji potrebno pismeno obavijestiti nadležnog referenta u Službi za Intrastat ili Intrastat Helpdesk (Tel: +385 42 23 42 55; Email: intrastat.helpdesk@carina.hr).
Naš poslovni subjekt ima više poslovnica, treba li svaka od njih zasebno slati Intrastat obrasce za isti period izvještavanja?
NE – poslovni subjekt koji je obveznik Intrastat izvještavanja identificira se OIB brojem/ PDV ID brojem. Jedan OIB/ PDV ID broj je jedan statistički obveznik i izvještava svu robu koju je primio iz/otpremio u partnersku EU članicu preko tog OIB-a/ PDV ID broja.
Jedino u slučaju da svaka poslovnica ima svoj OIB/ PDV ID broj – samo tada je riječ o zasebnim statističkim obveznicima kojima se utvrđuje individualna obveza izvještavanja za Intrastat.
Dobili smo obvezu izvještavanja, moramo inicijalno poslati četiri retroaktivna obrasca. Možemo li sve podatke obuhvatiti u jedan obrazac ili moramo poslati svakog zasebno?
Potrebno je poslati svaki Intrastat obrazac zasebno. Naime, jedan Intrastat obrazac odnosi se na jedno izvještajno razdoblje tj. jedan kalendarski mjesec.
Otvorili smo novi poslovni subjekt i počeli se baviti robnom razmjenom sa državama članicama EU. Trebamo li se odmah javiti kako bi postali obveznik Intrastat izvještavanja?
NE – gospodarstvenik koji posjeduje hrvatski PDV ID broj i obavlja robnu razmjenu s drugim EU članicama, postaje obveznikom Intrastat izvještavanja tek nakon što prijeđe vrijednosni prag ulaska u Intrastat sustav.
Prag ulaska u Intrastat određuje se za svaku godinu zasebno po pojedinom trgovinskom toku (primitak i otpreme). U mjesecu prelaska praga, gospodarstvenik je u obvezi samostalno se javiti Službi za Intrastat putem telefona ili e-maila (Tel: +385 42 23 42 55; Email: intrastat.helpdesk@carina.hr) radi dodjele obveze izvještavanja.
Do sada je za nas izvještavao deklarant. Sada bismo željeli izvještavati za Intrastat sami, moramo li obavijestiti Službu za Intrastat u vezi toga?
DA - potrebno je obavijestiti Službu za Intrastat Carinske uprave na slijedeći način: ponovno se popunjava Obrazac za prijavu u Intrastat i dostavlja e-mailom na intrastat.prijava@carina.hr
Po zaprimanju istog Služba za Intrastat će ažurirati podatke o načinu slanja Intrastat obrazaca u Intrastat sustavu.
Obrazac kojeg smo poslali ima greške. Do kojeg perioda je moguće greške za prethodno razdoblje ispravljati nadomjesnim obrascima?
Greške u Intrastat obrascima iz prethodnog razdoblja potrebno je ispraviti u što kraćem roku nakon što ih uočite.
Greškom smo izostavili jednu pošiljku robe iz našeg Intrastat obrasca. Kako da ispravimo grešku i prijavimo izostavljenu pošiljku?
Potrebno je kreirati i dostaviti Nadomjesni obrazac u Intrastat sustav, koji će sadržavati sve prethodno prijavljene stavke robe i stavke robe koje se odnose na izostavljenu pošiljku. Nadomjesni obrazac u Intrastat sustavu u potpunosti zamijeni prethodno dostavljeni Izvorni/Nadomjesni obrazac.
Obrasci vezani uz Intrastat izvještavanje
Prijava u sustav Intrastat može se obaviti slanjem ispunjenoga i pečatom ovjerenog Obrasca za prijavu u Intrastat na adresu e-pošte intrastat.prijava@carina.hr .
Obrazac za prijavu u Intrastat (excel)
Excel Intrastat obrazac namijenjen je izvještajnim jedinicama s manjim brojem mjesečnih stavaka. Podaci se u excel Intrastat obrazac unose ručno. Nakon popunjavanja, iz excel Intrastat obrasca se generira XML format Intrastat obrasca koji se elektroničkim putem dostavlja u Intrastat sustav.
Samostalna prijava – tabela za utvrđivanje vrijednosti robne razmjene
Excel Intrastat obrazac (.zip za download)
Upute za preuzimanje i spremanje na računalo excel Intrastat obrasca (pdf)
Šifrarnici (excel)
Kombinirana nomenklatura 2024.
Kombinirana nomenklatura 2024.puni nazivi
Korelacijske tabice_2024-2025
Kombinirana nomenklatura 2025.
Kombinirana nomenklatura 2025.puni nazivi
Razdoblje izvještavanja prema šifri vrste posla (Novo od 2024.!)
Razdoblje izvještavanja prema šifri vrste posla - skraćena tablica (Novo od 2024.)
Konverzijski faktori za procjenu neto mase
Mjesto isporuke
Tok robe
Uvjeti isporuke – INCOTERMS 2020.
Vrsta obrasca
Vrsta posla
Vrsta prometa
Zemlje – geonomenklatura
Zemlje EU – geonomenklatura
ŠTO JE NOVO U 2025.?
I. Novi godišnji pragovi uključivanja u sustav Intrastat za 2025.
Novi prag uključivanja u Intrastat za trgovinski tok PRIMITAK iznosi 450 000 EUR-a.
Novi prag uključivanja u Intrastat za trgovinski tok OTPREME iznosi 300 000 EUR-a.
Dakle pragovi uključivanja u Intrastat za 2025. ostaju isti kao u prethodnoj godini.
II. Nova Kombinirana nomenklatura za 2025.
Kombinirana nomenklatura (KN) za 2025. objavljena je u Službenom listu Europske unije pod nazivom Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2522 оd 23. rujna 2024. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL EU, Serija L 2024/2522, 31. listopada 2024.). Primjenjivat će se od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2025. u svim državama članicama EU-a.
III. Razdoblje izvještavanja
Od 1. siječnja 2025. svu robu koja je predmet prodaje kupcima u drugim državama članicama EU-a (Dokaz: račun koji se prijavljuje u poreznim obrascima), potrebno je prijaviti u Intrastat obrascu za OTPREME prema mjesecu nastanka oporezivog događaja. Izvještajne jedinice koje su ranije prijavljivale takvu robu prema mjesecu fizičkog prelaska robe preko hrvatske granice, najčešće su imale odstupanja između Intrastat i poreznih podataka. Ove izmjene uvode se kako bi se takva odstupanja smanjila na najmanju moguću mjeru te općenito olakšalo popunjavanje Intrastat obrazaca.
Za trgovinski tok PRIMITAK u 2025. izvještajnim jedinicama je dopušteno prijavljivanje robe u Intrastat obrascima prema nastanku oporezivog događaja ili, kao i ranijih godina, prema mjesecu prelaska robe preko hrvatske granice.
IV. Triangularne transakcije
Metodologija prijavljivanja triangularnih transakcija u Intrastat obrascima ostaje i nadalje ista. Međutim izmjene za 2025. obuhvaćaju dopunu u nazivlju pojedinih vrsta triangularnih transakcija, a sve u cilju usklađivanja s poreznom terminologijom EU-a.
Porezni propisi EU-a propisuju „Trostrani posao“ i „Isporuke u nizu“, koji se u Intrastat istraživanju nazivaju različitim vrstama „Triangularnih transakcija“. Metodologija robne razmjene unutar EU-a se prilagodila poreznoj terminologiji te je u Uputama za izvještajne jedinice uz svaki primjer triangularne trgovine naveden i njegov naziv sukladno poreznoj terminologiji.
Više o svakoj temi navedeno je u Uputama za izvještajne jedinice.
Dokumenti za preuzimanje:
Intrastat ukratko 2025
UPUTE ZA IZVJEŠTAJNE JEDINICE 2025
Korelacijske tabice_2024-2025
Kombinirana nomenklatura 2025
Kombinirana nomenklatura 2025. - puni nazivi robe
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025 - Službeni list
Rezultati pretraživanja:
Pronađeno je rezultata.